Zeleni oporavak kao društvena, socijalna i gospodarska paradigma nije osmišljen samo za gospodarski uspješne, pravno stabilne i poduzetnički orijentirane zemlje zapadne Europe nego i za zemlje jugoistočne i srednje Europe. Zeleni oporavak je skup međusobno uvjetovanih i usklađenih procesa koji se odvija već dva desetljeća u svim dijelovima, segmentima i porama gospodarstva Europske unije i hrvatske tvrtke bi se konačno trebale suočiti s tim važnim promjenama i prilagodbi na niskougljično gospodarstvo i resursnu učinkovitost.
Sa Zelenim planom EU želi postati gospodarski konkurentna drugim dionicima na svjetskom tržištu. Klimatska neutralnost je Uniji postala najvažniji strateški cilj i ključni civilizacijski iskorak. U tim transformacijama hrvatske tvrtke trebaju uočiti prilike za početak ravnomjernog razvoja pomoću zelene tranzicije i oporavka. Mnogi su zapravo već i počeli mijenjati način svog djelovanja, načina rada i razmišljanja. Vidljivi su mali, ali kontinuirani zeleni pomaci. Međutim, mnogima je u Hrvatskoj nepoznato koji su benefiti zelenog oporavka i što donosi Zeleni plan i njegovi mehanizmi djelovanja. Mnogi su nepovjerljivi prema sve većim i ubrzanim promjenama, kao da se boje vlastitog uspjeha.
Postoji veliko nepovjerenje u mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova EU. Jedan od alata je i Mehanizam za pravednu tranziciju. On je najvažnija poluga za tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu. U okviru Mehanizma 2021.- 2027. mobilizirat će se najmanje 100 milijardi eura ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama. Najviše će se izdvajati za regije s višim emisijama ugljika i za one u kojima je velik udio stanovništva zaposlen u industriji fosilnih goriva. To će podupirati gospodarsku diversifikaciju i prenamjenu u područjima u kojima je zapažen veći broj tvrtki i gospodarskih subjekata koji se bave rudarstvom te industrijama s povećanim emisijama ugljika i fosilnih goriva.
To znači podupiranje produktivnih ulaganja u mala i srednja poduzeća, osnivanje novih poduzeća, istraživanje i inovacije, obnovu okoliša, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika i najvažnije - transformaciju postojećih postrojenja s visokim emisijama ugljika. Na temelju intenziteta emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj su identificirane dvije regije, Sisačko-moslavačka i Istarska županija. Imamo i konkretne podatke i trebamo krenuti, ako ništa drugo, u te dvije regije. Samo nam treba više znanja, vizije i rada. Korištenje Zelenog plana i procesa zelenog oporavka nije nikakav bauk. Došli smo do točke da se bojimo vlastitog uspjeha, postoji veliko nepovjerenje u vlastite snage i pozitivne pomake u industrijalizaciji zemlje.
Danas je upravo Europski zeleni plan prilika za hrvatske tvrtke da izađu na tržište i iskoriste ga u najboljoj mogućoj mjeri. Hrvatske tvrtke iz sektora naftnog rudarstva i elektroindustrije imaju najviše kapaciteta za promjene i najviše potencijala. Zato što u tim tvrtkama još ima stručnog i znanstvenog kapaciteta. Ljudi su dodatna vrijednost poslovanju, ljudi su kapital, ljudi čine promjene, oni otvaraju vrata novim poslovima i tržištima. Najveća snaga hrvatske energetike su ljudi i njihovo znanje i na njima treba temeljiti poslovanje kompanija. Riječ je uglavnom o srednjim tvrtkama kao što OMV-INDOIL, Turbomehanika ili Ivicom. Turbomehanika postaje predvodnik u novim energetskim rješenjima u području obnovljivih izvora energije (OIE) kao što je vodik, te u elektrifikaciji i zelenim tehnologijama. Solvis također postaje svjetski brand u OIE-u.
Vidimo ovdje i velike tvrtke i institucije koje su počele raditi na dekarbonizaciji te u području vodika: Ina, Gradska plinara Zagreb, Siemens, Grad Zagreb ili čak i HEP. Jedan od predvodnika je i Petrol Hrvatska sa svojim energetskim rješenjima i novom vjetroelektranom. Oni su lideri koji su već prepoznali mogućnosti zelenog oporavka. Bez obzira na sve, čarolija zelenog oporavka za male i srednje tvrtke ipak se događa u Hrvatskoj, ako ne za sve onda za one koje su predvodnici svojih industrija i proizvodnih sektora. Ciljevi održivog razvoja – dekarbonizacija, bioekonomija i kreativne industrije postaju obvezni pojmovi u njihovim vizijama i poslovanju. No ostaje pitanje možemo li sada iskoristiti mogućnosti koje doista postoje u Hrvatskoj i potencijalnu “princezu” pretvoriti u “kraljicu” industrijske zelene niskougljične Europe?
>> VIDEO Predsjednik Milanović na Večernjakovoj izložbi "Hrvatska svijetu": Svakom preporučam izložbu, odlična je!
Ha, ha, ovo je dobro - zelenim planom EU gospodarstvo želi postati konkurentno u svijetu... Zelenim planom EU gospodarstvo će postati još skuplje i još manje konkurentno, npr. već danas radne strojeve proizvedene u EU nitko si ne može priuštiti, pa tvrtke da bi se spasile otvaraju pogone izvan EU-a... Zeleni plan napravljen je da se izvuče novac iz građana i namijenjen je isključivo unutarnjem tržištu EU-a. Zelenim planom pokušava se osigurati posao za hrpu velikih kompanija koje ne mogu opstati na međunarodnom tržištu... A što se tiče zemalja u tranziciji, nije bez veze što većina "zelenog" novca ide u javni sektor, taj sektor EU može kontrolirati. Novac ne smije ići u privatni sektor, jer će privatni kupiti jeftinije, a dovoljno dobro, neće kupovati EU robu...