ZANIMLJIVO PITANJE

Pitali smo stručnjake zašto je toliko hladno u travnju i svibnju: 'Bloking' je ključan problem, a evo što to znači

Foto: pixsell
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Kratkotrajna kiša u centru grada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Kratkotrajna kiša u centru grada
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Kišni dan u Zagrebu
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Nakon kratkotrajnog pljuska u Zagrebu se pojavila duga
Foto: Bruno Fantulin/PIXSELL
Pljusak prilazi Zagrebu
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Kiša sa susnježicom od jutra u Rijeci
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Zagreb: Zbog obilnih kiša rijeka Sava izlila se iz korita
27.05.2021.
u 11:26
Od 1862. godine, otkako postoje službena travanjska mjerenja na postaji Zagreb Grič, srednja temperatura zraka nikada nije bila tako visoka kao prije tri godine. Čak 17,3 °C! Za 1,4°C viša od dosadašnjeg rekorda iz 2007. godine
Pogledaj originalni članak

Zašto nam je toliko hladno u travnju, a onda još i u svibnju? I još pada neobično puno kiše. Takvo smo pitanje dobili od velikog broja čitatelja. Zato ćemo objasniti što se to događa u doba za koje smo navikli da temperature budu već gotovo ljetne.

Klimatske promjene stalna su tema pa nas je zanimalo jesu li ove temperature u izravnoj vezi s time. Prije tri godine u ovo isto vrijeme, u travnju i svibnju, pisalo se da su temperature tako visoke da je malo vjerojatno da će se takav prosjek ponoviti u tisuću godina!

– Ekstremno toplo, većinom i rekordno! Od 1862. godine, otkako postoje službena travanjska mjerenja na postaji Zagreb Grič, srednja temperatura zraka nikada nije bila tako visoka kao te godine. Čak 17,3°C! Za 1,4°C viša od dosadašnjeg rekorda iz 2007. godine. Pokojni dr. sc. Josip Juras, profesor s Geofizičkog odsjeka PMF-a izračunao je da se tako visoka srednja travanjska temperatura na Griču događa jednom u više od 1000 godina! – pisao je prije tri godine poznati meteorolog Zoran Vakula za svoju kuću HRT. No ove godine temperature zraka u travnju i svibnju znatno su niže, što smo svi subjektivno zamijetili.

Bloking u zračnom strujanju

Na više detalja prikazanih na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) uputio nas je dr. sc. Krešo Pandžić iz DHMZ-a s posebnim naglaskom na grafikone uz pomoć kojih može početi raskrinkavanje misterija niskih temperatura u kasnom proljeću. Na tim se grafikonima vide česti relativno hladni valovi u travnju i dosadašnjem dijelu svibnja u odnosu na referentno klimatsko razdoblje praćenja od 1961. do 1990. godine.

Prema kategoriziranoj ocjeni srednjeg mjesečnog toplinskog stanja DHMZ-a, za travanj 2021. godine veći dio područja Republike Hrvatske svrstan je u kategoriju ‘hladno’, a sjeveroistočni dio u kategoriju ‘vrlo hladno’. A sličan se rezultat može očekivati i za svibanj ove godine, u što smo se već uvjerili.

Srednje temperature
Višegodišnji srednjak je prosjek srednjih dnevnih temperatura iz duljeg razdoblja. Standardna devijacija je kvadratni korijen srednjeg kvadrata razlika srednjih dnevnih temperatura i višegodišnjeg srednjaka. Standardna devijacija je izračunata za isto razdoblje kao i višegodišnji srednjak. Dani za koje se srednja dnevna temperatura nalazi u intervalu između višegodišnjeg prosjeka umanjenog za jednu standardnu devijaciju i uvećanog za isti iznos, mogu se smatrati relativno umjereno toplim (normalnim). Dani sa srednjom dnevnom temperaturom koja se nalazi u intervalu višegodišnji srednjak - plus (minus) jedna, odnosno, plus (minus) dvije standardne divijacije, mogu se smatrati relativno toplim (hladnim). Konačno, dani sa srednjom dnevnom temperaturom izvan granica višegodišnji srednjak - plus (minus) dvije standardne devijacije mogu se smatrati relativno ekstremno toplim (hladnim).

Dr. Pandžić je inače doktorirao na ovoj temi te nam je izložio neke svoje zaključke iz doktorske disertacije prema kojima niske temperature u ovom dijelu godine jesu ekstremna anomalija, iako nisu novost.

– Prema dosadašnjim istraživanjima toplinskog stanja na mjesečnoj ljestvici pokazano je, primjerice u navedenoj doktorskoj disertaciji iz 1989. godine, da se temperaturne anomalije srednjih mjesečnih temperatura zraka za područje Republike Hrvatske mogu svrstati u 6 kategorija za razdoblje 1961. – 1980.

Jedna od tih kategorija obuhvaća “ekstremno” hladna razdoblja, u prosjeku oko 2 – 3 °C hladnija od višegodišnjeg prosjeka, dok su pojedini mjeseci bili hladniji i više od 5 °C od višegodišnjeg prosjeka. Ta istraživanja su pokazala da se “ekstremno” hladna razdoblja, u odnosu na višegodišnji prosjek za pojedini mjesec u godini, javljaju češće u hladnijem dijelu godine, nego ljeti kada su češće kategorije anomalija temperature zraka bliže višegodišnjem prosjeku za to doba godine. Pokazalo se da čak 15% proljetnih mjeseci pripada “ekstremno” hladnoj kategoriji što znači da bi se mogli pojaviti u prosjeku svake sedme godine, kaže dr. Pandžić.

– Tim istraživanjem također je potvrđena izražena povezanost između razdiobe srednjih mjesečnih anomalija tlaka zraka nad širim područjem Europe i Sjevernog Atlantika i srednjih mjesečnih anomalija temperature zraka, osobito za ekstremno tople i ekstremno hladne kategorije anomalija temperature zraka na području Hrvatske. Riječ je o relativno postojanim atmosferskim stanjima, tzv. bloking situacijama, koje iznimno mogu trajati i nekoliko mjeseci. Bloking situacije najčešće izazivaju postojane anticiklone. Zanimljiva je povezanost jedne od najhladnijih zima 1941./1942. godine u Rusiji, kada se odigrala bitka za Moskvu u Drugom svjetskom ratu, i blokinga u zračnom strujanju.

Navodi se da su tadašnji prognostičari koji su izrađivali dugoročne prognoze vremena upozoravali na taj bloking, meridionalno strujanje sa sjevera i mogućnost pojave jake zime, kaže naš znanstvenik.

Utjecaj na biljne vrste

Dr. Pandžić referira se na njemačkog meteorologa Franza Baura koji je 30-ih godina prošlog stoljeća postao poznat zbog izdavanja kratkoročnih (do nekoliko dana), mjesečnih, ali i sezonskih prognoza. No Baur je pogriješio u predviđanju uvjeta za zimu 1941./1942. godine. Očekivao je normalnu ili blagu zimu, a ispalo je da je to bila jedna od najhladnijih zima u povijesti. Baur se oslanjao na činjenicu da se nikada u povijesti nisu dogodile više od dvije jake zime zaredom. Bio je, danas znamo, u krivu. I nije bio jedini, sovjetski meteorolozi tog doba očekivali su blagi siječanj 1942. godine.

Provjerili smo može li ovaj pad temperature koji sada vidimo i osjećamo ipak imati veze s klimatskim promjenama o kojima se toliko govori.

– Postoji teza da globalno zatopljenje, osim na porast globalne temperature, utječe i na promjenu osobito globalnog strujanja pa tako neizravno i na lokalno vrijeme i klimu. Jedan od mehanizama moglo bi biti slabljenje zapadnih struja, zbog jačeg zagrijavanja polarnih područja od ostatka globusa, što pojačava sve češću pojavu valnog gibanja koje sve izraženije prenosi relativno topliji zrak s juga prema sjeveru i obrnuto, relativno hladniji zrak sa sjevera prema jugu – rekao je dr. Pandžić.

Također je prilično očito da će ovakve temperaturne varijacije imati utjecaja na razvoj biljnih kultura.

– Naravno da ekstremno hladna razdoblja za proljetno doba godine mogu znatno utjecati na razvoj biljnih kultura. Osim temperatura tla na različitim dubinama, u DHMZ-u se mjeri temperatura zraka na 5 cm iznad tla, koja je važna za biljke kao i ona na 2 m iznad tla, a također se prate i fenološke faze razvoja bilja na fenološkim postajama. Određena kontradikcija jest to što se zbog globalnog zatopljenja pojedine faze razvoja bilja (na primjer cvatnje) u prosjeku pojavljuju ranije u odnosu na faze razvoja bilja prije globalnog zatopljenja. Uzrok tome je pojava sve češćih toplijih valova tijekom ranog proljeća te nerijetka pojava da potom uslijede hladni dani s temperaturom zraka nižom od 0°C što onda dovodi do oštećenja već razvijenog bilja – kaže naš znanstvenik.

Jedan od načina da se u poljodjelstvu smanje štete od proljetnog mraza jest prilagodba postojećim okolnostima čime se bavi agrometeorologija. Primjerice, prije sadnje voćnjaka, vinograda ili sijanja usjeva poželjno je provjeriti klimatske uvjete na dotičnom područnu kao što je srednji datum pojave ledenih dana (s temperaturom zraka nižom od 0°C ) u jesen i srednji datum završetka razdoblja s pojavom ledenih dana.

Iako je primjerice u Zagrebu srednji datum pojave hladnih dana 5. studenoga, a srednji datum završetka razdoblja s hladnim danima 10. travnja, postoji 10-postotna vjerojatnost da se hladni dan u Zagrebu pojavi i prije 14. listopada te poslije 1. svibnja. Poznavajući klimatske prilike, mogu se odabrati biljne vrste otpornije na oštećenja od mraza.

Treba izbjegavati, ako je to moguće, doline, kotline i druga udubljenja gdje je pojava mraza češća i jače izražena nego na obroncima. Područja bliža većim vodenim površinama kao što su jezera, ribnjaci ili rijeke također su povoljnija. Naravno, ako nema drugog rješenja, korisne su i mjere zaštite poput pokrivanja, miješanja zraka, prskanja, gradnje plastenika i slično. Osim o štetnom djelovanju mraza treba također voditi računa o drugim klimatskim utjecajima kao što su suše, poplave, visoke temperature i vjetar čiji je utjecaj sve izraženiji u uvjetima klimatskih promjena.

 

VIDEO Demografski slom: U deset godina iz Hrvatske je iselilo više od 370 tisuća ljudi!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

WE
weAreCro
12:26 27.05.2021.

Zato sto nam priroda svim silama zeli pokazati da je globalno zatopljenje prica koja sluzi za manipuliranje masom.

SI
sisavac
12:36 27.05.2021.

ako jedan stručnjak izjavi 'Određena kontradikcija jest to što se zbog globalnog zatopljenja pojedine faze razvoja bilja (na primjer cvatnje) u prosjeku pojavljuju ranije u odnosu na faze razvoja bilja prije globalnog zatopljenja...' onda ja tu ništa više ne znam. znači, globalno zatopljenje ne bi smjelo utjecati na raniji razvoj bilja... čudo jedno. jel netko ovom javio da 'stručnjaci' više ne govore o globalnom zatopljenju, već se koristi daleko perfidniji izraz, klimatske promjene? klima je proces koji ne staje, ne stagnira, uvijek se nešto mijenja, naš je problem što živimo samo 70-ak godina u svjesnom stanju, pa su te promjene nama ponekad brze, a nisu, jer treba gledati dugoročne trendove, u razdobljima od po par stotina godina. a toga mi nemamo. niti jedan klimatski model nije riješio problem utjecaja izgrađenih struktura u blizini mjernih stanica, rade se aproksimacije, al generalno, mjerna stanica prije 100 godina bila je usred polja, danas je na istom mjestu, al okružena neboderima, betonom i asfaltom, pa je i utjecaj tih građevina presudan za rezultate. urbana područja su ionak toplinski otoci, ali nam te podatke mjerenja ne pripisuju tome, već mitskom globalnom zagrijavanju, co2 i tako to dalje.

OR
Origano
11:58 27.05.2021.

Zato što je globalno zatopljenje laž.Nema viška CO2 .