Protekla četiri dana imamo prosječni udio zaraženih među testiranima ispod prihvatljive epidemiološke granice od 5 posto. Broj novozaraženih u Hrvatskoj već devet tjedana je u padu i protekli smo tjedan došli na 2.255 slučajeva, a na toj smo razini bili u tjednu do 11. listopada kad smo imali 2.781 novozaraženih.
Taj tjedan se broj zaraženih gotovo udvostručio u odnosu na prethodni, 1.462, pa i u sljedećem tjednu 5.140, te 10.800 u tjednu do 28. listopada. Tada nam je u bolnicama i na respiratoru bilo oboljelih od COVID-19 koliko ih imamo danas ali za razliku od onda sada s trendom pada, 927 i 84 na respiratoru dok ih je na vrhuncu bilo 2.976 i 306 na respiratoru.
Dakle, unatoč višetjednom udvostručenju broja zaraženih u listopadu, pooštravanje mjera uslijedilo je tek mjesec dana kasnije. Jučer smo imali 1959 aktivnih slučajeva zaraze, značajno manje nego i u rujnu jer smo 5. rujna imali 2.771. Kad su prve strože mjere uvedene u drugom valu 22. studenoga imali smo ih deset puta više, 19.985 aktivnih slučajeva, a kad su zatvoreni kafići, restorani i teretane 23.573.
Posljedice eksponencijalnog rasta broja zaraženih u listopadu počele su dolaziti na naplatu u prvih 15 dana studenoga kad smo imali 503 smrtna slučaja, a od početka pandemije do 31. listopada bilo ih je 546. Nikad nećemo saznati koliko bi života u studenome i prosincu bilo spašeno da smo barem tjedan, dva, tri ili četiri kad i većina Europe uveli strože mjere.
Zapravo, po svim pokazateljima pretjerani oprez Vlade i Stožera kojem sada svjedočimo barem kad je riječ o puštanju u rad terasa kafića i restorana s adekvatnim mjerama i sustavom klima, prešutno je priznanje višetjednog kašnjenja protekle jeseni.
Sve i da zbog otvaranja terasa dođe do povećanog širenja virusa za dva tjedna, još uvijek bi se stiglo reagirati do gospodarski i fiskalno značajnih uskršnjih blagdana.
Ako je strah od brzoširećih sojeva opravdan, činjenica je da krivulja novozaraženih u UK-u ima strmu silaznu putanju od 68.000 zaraženih u jednom danu na početku godine do aktualnih 10.000 što bi u omjeru na broj stanovnika kod nas bilo oko 600 slučajeva, a na toj smo razini mi bili prije 10 dana. Prije mjesec dana u UK-u su imali 40.000 zaraženih dnevno, što bi kod nas bilo oko 2.400 dnevno. Dakle, unatoč britanskom soju za četiri tjedna su dnevni broj zaraženih smanjili četiri puta (doduše i procjepljivanjem). U
Irskoj je dnevni broj zaraženih 10 puta manji nego na početku godine kad im je čak i naš znanstvenik Gordan Lauc predviđao crnu budućnost, temeljeći svoju procjenu na njihovoj slaboj prokuženosti u ljetnim mjesecima. Naime, kod njih je najmanje 4,2 posto populacije dosad bilo zaraženo, a kod nas 5,8 posto s tim da oni duplo više testiraju od nas pa su mogli testovima otkriti znatno više stvarno zaraženih. Prema tomu, čak i da nam zaprijeti brzošireći soj za dva tjedna, ponovnim zatvaranjem terasa još uvijek bi stigli reagirati do Uskrsa.
Hrvatska je što se prokuženosti tiče u povoljnoj situaciji nego neke europske zemlje poput Njemačke (2,8 %), ali smo i od zemalja koje imaju testom potvrđeno veći dio dosad zaražene populacije, u epidemiološki povoljnijoj situaciji jer u odnosu na njih imamo znatno manji broj novozaraženih na milijun stanovnika. Što znači da imamo na raspolaganju i više vremena za reakciju u slučaju pogoršanja situacije.
Tako Češka sa 10,15 posto testom potvrđene zaražene populacije već tjednima ima oko 9.000 novozaraženih u udarnim danima, što bi kod nas bilo oko 3.400. Crna Gora s čak 11 posto zaražene populacije je na gotovo petstotinjak slučajeva dnevno, koliko mi imamo danas, a Slovenija sa 8,6 posto je na oko 700, Portugal sa 7,7 posto tek nam se proteklih dana približio s brojkama novozoraženih.
Primjeri tih zemalja govore da su Lauc-Bakić procjene stvarne prokuženosti ipak preoptimistične, te da je oprez potreban. Ali, usporedna analiza govori da kod nas ima razloga i za malo više uvažavanja njihova pandemijskog realizma. Osobito, imajući u vidu u kakve smo se rizike upuštali jesenas kad smo precjenjivali neke procjene, a podcjenjivali druge.
VIDEO Željko Kerum: Od pršuta na čelu do fešte usred pandemije! “Taj sam pršut na čelo stavio jer nisam htio pobijediti na izborima”
Dobro pitanje. I kako bi odgovorio Capak: "Odgovor na to je nemoguć".