U posljednjih nekoliko godina na internetskim portalima i u drugim sredstvima informiranja mogu se pročitati razne analize o ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj. Opći su zaključci svih analiza da gospodarstvo stagnira i da zemlja ide u krivom smjeru. Nažalost napravljeno je dosta svakojakih analiza, a pri tome se dalo malo prijedloga za rješavanje gospodarskih problema i brži ekonomski oporavak.
Prijedlozi za rješavanje ekonomskih problema generalno se svode na ispunjenje preduvjeta za i) privlačenje stranih ulaganja, ii) korištenje sredstava iz fondova EU, ili iii) povećanje izvoza. Učlanjenjem Hrvatske u EU navedeni preduvjeti su ispunjeni, a naša ekonomija i dalje tone.
Razvijena i dinamična gospodarstva stalno analiziraju vlastitu regulativu kako bi je pojednostavnili s ciljem olakšanja poslovanja gospodarskih subjekata. Pri tome se jako pazi da se nijednom sektoru ne dodjeljuje monopol. U hrvatskom zakonodavstvu imamo dosta ugrađenih monopola, većina ih je ugrađena kako bi se osigurala stabilnost sustava. Tijekom stvaranja države takav pristup možda je i imao smisla. Danas su druga vremena pa bi se pristup u donošenju nove regulative morao promijeniti.
Primjer propisanog monopola je Pravilnik o utvrđivanju mreže i kriterija o dovoljnom broju stanica za tehnički pregled. Članak 3. ovog pravilnika navodi uvjete pod kojima se mogu otvoriti stanice za tehnički pregled: udaljenost između stanica treba biti 35 km, a može biti i manja ako je prosječni postotak iskorištenosti kapaciteta veći od 65%. Dakle, monopol je uspostavljen, time je ulaz konkurencije onemogućen. Da bi se “zaštitili potrošači”, cijene usluga zakonski su regulirane. Nadležno tijelo, u ovom slučaju MUP, dana 14. listopada 2014 godine donosi odluku o povećanju cijene usluge za 10%. Potrošači za ovo povećanje od 10% neće dobiti poboljšanu uslugu. Nakon povećanja cijena, registracija osobnoga automobila iznosi oko 1000 kuna.
Drugi su primjer monopola javni bilježnici. U Republici Hrvatskoj svaki pravovaljan ugovor mora ovjeriti javni bilježnik. Broj javnih bilježnika reguliran je Pravilnikom o službenim sjedištima javnih bilježnika. Ovaj pravilnik je isto tako dobar primjer monopola jer je ulaz novih bilježnika na tržište onemogućen. Cijene su regulirane putem bodova, gdje se za jedan štambilj može naplatiti 50 kn. Ako usporedimo financijske rezultate poslovanja 10 najvećih javnih bilježnika (strogo zakonski reguliranih) sa 10 najvećih odvjetničkih ureda (tržišno reguliranih) može se zaključiti da bi deregulacijom cijene usluga javnih bilježnika trebale biti niže. Ako pretpostavimo da bi troškovi javnih bilježnika bili isti kao i sada, a njihove marže slične odvjetničkima, iz podataka u niže navedenoj tablici da se zaključiti da bi cijena javnobilježničke usluge regulirane na slobodnom tržištu mogla pasti za oko 59%.
Jednostavnim potezom, ukidanjem pravilnika, vrlo brzo možemo postići i) smanjenje cijena usluga, ii) poboljšanje kvalitete usluge, iii) otvaranje dodatnih radnih mjesta. Sigurno ima poduzetnika koji bi željeli u svojim autoradionicama vršiti tehničke preglede, sigurno ima nezaposlenih odvjetnika koji bi željeli biti javni bilježnici. Zašto im se to ne bi omogućilo? Neka okušaju svoju sreću na slobodnom tržištu pa neka najbolji ostanu, slabi neka odu s tržišta, a građani da dobiju uslugu koja im cijenom odgovara.
Utjecaj deregulacije najbolje su iskusili stanovnici Zagreba. Liberalizacija taksi-usluga dovela je do pada cijene taksi-vožnje od oko 40%. Otvoreno je oko 600-tinjak novih radnih mjesta, usluga se poboljšala, građani imaju više izbora. Sve to se dogodila unatoč uzbunama iz Udruženja Radio Taxi Zagreb, koje je navodilo da prijevoz neće biti siguran, da će usluge poskupiti, nelojalna konkurencija uništiti postojeće tvrtke itd.
U rujnu 2014. godine francuski generalni inspektorat za financije izašao je s analizom u kojoj zaključuje da bi deregulacija javnih bilježnika, ljekarni i ostalih “zaštićenih” profesija u Francuskoj mogla pridonijeti gospodarskom rastu od 0,5%, a u Francuskoj bi se otvorilo oko 120.000 novih radnih mjesta. Sredinom veljače francuska vlada provodi kroz parlament paket reformskih zakona koji dereguliraju “zaštićene” profesije, Europska komisija pozdravlja reforme te daje francuskoj vladi dodatne dvije godine za smanjenje deficita na manje od 3%.
Ukidanjem samo ovih dvaju pravilnika u Hrvatskoj bi se moglo kreirati nekoliko stotina novih radnih mjesta, što je dobar početak. Dugoročno je rješenje donošenje zakona kojim bi se zabranilo Vladi da donosi diskriminirajuće propise. Regulacija standarda kvalitete usluga je poželjna i dobrodošla, dok regulacija konkurencije nikada jer ne donosi ništa dobro.
*Autor je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i završio poslijediplomske studije iz financija na sveučilištu Vanderbilt. Glavne specijalnosti su mu strategija razvoja korporacija i korporativne financije. Trenutačno radi na izvršnoj poziciji u tvrtki specijaliziranoj za poslovno savjetovanje i investicije.
... tko je donio takav ovršni zakon... i tko je omogućio stvaranje beskućnika i oduzimanje višesestruko vrednijih nekretnina za dugove od 50.000 kn... i tko je omogućio da vas bilo tko blokira... i tko je omogućio toliki ekstra profit javnim bilježnicima i odvjetnicima... na 100 kn duga... pristojbe 500 do 900 kn... a tek ovjere potpisa umotane u celofan solemnizacije... pa naplate pristojbi sukladno vrijednosti kredita, zajma, posla... jer to su legalni kamatari... koji se naplaćuju ukoliko drugi rade... ukoliko drugi dižu kredite za posao... oni naplaćuju pristojbe...