Projekt golfa na Srđu, koji je podijelio Dubrovčane i izazvao negodovanje lokalnog stanovništva, još je jednom otvorio pitanje – zašto se zbog investicija u Hrvatskoj organiziraju prosvjedi i zašto ih se nastoji stopirati?
Protiv vila i apartmana
Zašto u trenutku katastrofalne gospodarske situacije, rastućeg broja nezaposlenih, pada gospodarskog rasta, ulaganja u Hrvatskoj, zapravo, nisu dobrodošla? Zbog projekta golfa na Srđu u Dubrovniku će se 28. travnja održati referendum na kojem će građani odlučiti hoće li taj projekt dobiti zeleno ili crveno svjetlo. Iako je izraelski investitor Aaron Frenkel preko tvrtke Razvoj golf u taj projekt od 2007. godine uložio oko 100 milijuna eura (otkup zemljišta, idejni projekt...) ishod referenduma mogao bi biti takav da od golfa neće biti ništa. U tom slučaju treba računati da će investitor imati pravo na odštetu budući da su strane investicije zaštićene Međunarodnom konvencijom o zaštiti ulaganja.
Hrvatski apsurd jest taj što je i golf na Srđu bio predviđen prostornim planovima, dakle investitor je došao zato što su planovi predviđali takav projekt, ali građani su se protiv golfa pobunili jer strahuju da bi mogao zagaditi vodu (travnjaci na golf-terenima tretiraju se raznim pesticidima), a smeta im i pretjerana izgrađenost jer bi na Srđu investitor gradio 240 vila, dva hotela i 400 apartmana. Zaštita prostora i vode kao prirodnog resursa Dubrovčanima je u ovom slučaju važnija od 1000 radnih mjesta koja bi zbog golfa na Srđu bila otvorena kada bi projekt bio gotov. Ta je investicija vrijedna nešto manje od milijardu eura. Ekonomist Ljubo Jurčić tumači da je cijela situacija produkt toga što hrvatska politika nema koncept razvoja i upravljanja prostorom pa narod djeluje preventivno i svoj prostor želi zaštiti.
– Temelj državne ekonomije i suvremene nacije su prostor, ljudi i kapital. Kod nas se stvorila euforija da investitori i njihove investicije rješavaju sve nacionalne probleme, što nije točno. Nije poanta u prodavanju prostora strancima, nego u poticanju proizvodnje, otvaranju pogona, tvornica – komentirao je Jurčić.
Ekonomist Damir Novotny pak objašnjava da se zadnjih deset i više godina nametala ideja o potrebi zaštite navodnih nacionalnih interesa, a to podrazumijeva zaštitu prostora i prirodnih resursa.
Kritična masa
– U RH je zaštićeno više od 40 posto teritorija, a u Njemačkoj je pod zaštitom samo 6 posto nacionalnog teritorija. Kada je zaštićen tako velik postotak teritorija, ne čudi da se stvara kritična masa koja ga nastoji štititi – rekao je Novotny. Nada se da će se po ulasku u EU naša zatvorena ekonomija početi otvarati, kao što je bio slučaj u Slovačkoj i Češkoj, inače će se zatvoreni ekonomski model urušiti.