Zbog čvrstog stava da Hrvatska ne smije dopustiti ulazak Srbije u Europsku uniju prije nego riješi pitanje ratnih zločina, što podrazumijeva suđenje višim zapovjednim strukturama te povlačenje zakona po kojemu Srbija može za ratne zločine suditi državljanima Hrvatske, BiH, Crne Gore, Kosova bez obzira na to gdje se zločin dogodio, ministar pravosuđa Orsat Miljenić našao se pod žestokom paljbom srpskih medija.
Srbi napali Miljenića
“Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić još je u devedesetim godinama prošlog stoljeća – njegove izjave kao da dolaze iz usta predstavnika ultranacionalističkih hrvatskih stranka....
Srbija mora reagirati i ne od Zagreba nego izravno od Bruxellesa zahtijevati hitnu reakciju. Nedopustivo je da ministar pravosuđa daje izjave koje zvuče kao da ih je dao Thompson”, samo su neki od napisa koje je isprovocirao Miljenićev stav iznesen u Večernjem listu. Hrvatska, kako je rekao Miljenić, a ponavljaju i ostali hrvatski dužnosnici, neće se prema Srbiji na njenu putu u EU ponašati ucjenjivački kao što se Slovenija odnosila prema nama, no tražit će da ispune iste kriterije kao što smo i mi.
Posebno stoga što smo, iako zemlja žrtva agresije, sami sudili svojim generalima zbog zločina. No unatoč tome čini se da je Ministarstvo vanjskih poslova propustilo te stavove formalizirati prilikom screeninga koji je Srbija prolazila za 23. poglavlje – pravosuđe i ljudska prava. Iz više izvora doznajemo da Hrvatska nije iznijela primjedbe u odnosu na ratne zločine, kao ni u odnosu na prava hrvatske nacionalne manjine. Prigovor na tretiranje manjina u Srbiji iznijele su Mađarska, Rumunjska i Bugarska, ali ne i Hrvatska.
U Ministarstvu vanjskih poslova na to odgovaraju da nisu ništa zanemarili i kako je u interesu EU i Hrvatske kao njene članice, a u konačnici i same Srbije da se u paleti pitanja po kojima se moraju prilagoditi europskim standardima na prihvatljiv način riješi problematika ratnih zločina kao i položaj manjina. Kada je u Hrvatsku stigao nacrt pisma Vijeća EU s mjerilima i preporukama za Srbiju u odnosu na 23. i 24. poglavlje, Ministarstvo vanjskih poslova dalo ga je na znanje i zatražilo mišljenja od mjerodavnih institucija.
Prema našim informacijama, od Ministarstva pravosuđa kao i od Državnog odvjetništva dobili su očitovanja kako treba istaknuti primjedbe u odnosu na ratne zločine. Posebno se problematizira njihov Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine koji je u intervjuu Večernjem spominjao i ministar pravosuđa Miljenić.
Proširili vlast izvan granica
Upozoreno je da je Srbija tim zakonom svoju kaznenu vlast proširila na područje izvan svojih državnih granica, i to isključivo na prostor država bivše SFRJ. Time je, brifirano je Ministarstvo vanjskih poslova, prekršila pravila međunarodnog prava po kojemu takav iskorak mogu učiniti samo Ujedinjeni narodi, i to kada kroz Vijeće sigurnosti osnivaju ad hoc međunarodne sudove kakav je bio Haaški sud. Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije navodno slijedi aktualnu srpsku politiku pa izbjegava pokretati postupke po zapovjednoj odgovornosti za koje joj impulsi stižu iz Hrvatske tvrdeći kako nema adekvatan zakonodavni okvir.
No zato s istim tim zakonskim rješenjima otvara procese protiv Albanaca za zločine počinjene tijekom oružanog sukoba na Kosovu. Na naše pitanje o toj temi iz Državnog odvjetništva dobili smo dogovor “da surađuju sa svim tužiteljskim uredima koji raspolažu podacima i dokazima za procesuiranje kaznenih djela ratnih zločina, pa tako i s Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije. Ta se suradnja ostvaruje u okviru pružanja međunarodne pravne pomoći i neposrednom razmjenom podataka između nadležnih državnih odvjetništava”, odgovorili su iz DORH-a uz napomenu da konačna odluka o tome hoće li i po kojoj osnovi biti pokrenut kazneni postupak ostaje na tim tužiteljskim uredima.
>>Milanović i Vučić dobili zadatak: U dogovor jer su sporovi preskupi
>>'Ako ne možemo s drugima, bar da sa Srbijom pokušamo riješiti pitanje granice'
Vesna Pusić da da primjebe Srbiji? Zezate se.