Zašto pad PDV-a na proizvode građani uglavnom ne osjete

Uračunaju li se u nabavnu cijenu i marže, kojih će se rijetko koji trgovac odreći, cijena litre mlijeka u trgovini, kojemu će PDV s 5 narasti na 12%, od početka 2018. trebala bi porasti 25 do 30 lipa. Isto toliko poskupjet će i štruca od pola kilograma bijelog kruha koja, kao i litra mlijeka, sada u prosjeku košta 5,50 kuna, dok će cijena kave u kafiću, jer PDV na ugostiteljske usluge raste s 13 na 25%, poskupjeti kunu, dvije, ovisno i o količini mliječnih dodataka.

Naspram njih, primjerice, voće i povrće i svi ostali prehrambeni proizvodi poput mesa i mliječnih proizvoda u konačnici bi trebali biti jeftiniji – ravno za 1 postotni bod PDV-a, koji će s 25 pasti na 24%.

No, ako je vjerovati dosadašnjim poreznim reformama, ni ranije smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge s 25 na 13% nije donijelo pojeftinjenje kave ni restoranskog menija. Ni kruh koji je u međuvremenu postao socijalna namirnica nije jeftiniji.

Dapače, kavu su, jednako kao i kruh, u međuvremenu, kako se opravdavalo, poskupljivale i više cijene energenata, suše, loše berbe u tropskom pojasu, špekulanti na burzama... te se očekuje kako bi trgovci i ugostitelji od početka 2018. mogli djelovati samo po pitanju uzlaznih cijena određenih artikala.

A s onima s kojima će, kako tvrdi ministar financija, proračun izgubiti 3 milijarde kuna na ime PDV-a, podebljat će se marže, a tek možda i ulaganja u konkurentnost.

Neki proizvođači u Hrvatskoj drže kako je najavljena porezna reforma samo probni balon kojega će se dobar dio do cilja ispuhati. Sindikati pak zamjeraju olake izjave kako se veći PDV na kruh, mlijeko, dječju hranu... neće ni osjetiti jer kruh i mlijeko, primjerice, kao socijalna kategorija čine tek 4% ukupne potrošačke košarice.

– Tko ima više novca, ionako se ne hrani kruhom, već puno kvalitetnijim namirnicama, dok sirotinji, odnosno socijali, njih 918 tisuća koji u ovome trenutku ne plaćaju ni porez na dohodak zbog preniskih primanja, i ne preostaje ništa do kruha i mlijeka kojim si, jer si i ne mogu priuštiti ništa bolje, pune želudac.

Kao i većina umirovljenika – tvrdi Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ističući kako bi bilo bolje da se razmišljalo o povećanju minimalne plaće. U krizi i deflaciji koja trenutačno vlada trenutačno se zapravo nitko ne usudi povećavati cijene, no kad nas dobri trendovi sustignu u 2017., taman ćemo se u 2018. spustiti na zemlju, objašnjava Sever uvjeren kako ni smanjenje stope PDV-a na isporuku električne energije neće spriječiti poskupljenja.

Farmeri su pak toliko osiromašeni da je teško očekivati kako bi spuštanjem stope PDV-a s 25 na 13% na repromaterijal, stočnu hranu, gnojivo i sadni materijal, preko noći pojeftinila primarna proizvodnja mlijeka, mesa, voća i povrća.

Uostalom, toliko je već narušena uvoznom robom po dampinškim cijenama da smo u rujnu proizveli manje od 40 milijuna litara mlijeka, najmanje u posljednjih pet godina. Iz Croatiastočara kažu kako hrvatsku konkurentnost, povećanje potrošnje i retaila, smanjenje sivog tržišta, a na kraju rast proizvodnje i zaposlenost može povećati samo PDV na razini prosjeka zemalja u okruženju.

PDV na receptne lijekove koji će porasti sa sadašnjih 5 na 12% udarit će dijelom po džepu osiguranike koji koriste lijekove uz privatni liječnički recept i nadoplatu. Mato Portolan, čelnik Hrvatske ljekarničke komore, izračunao je kako bi njihova maloprodajna cijena mogla skočiti za 6,7 posto, a ako u proračunu HZZO-a nije predviđen viši PDV, plaćanje veledrogerijama moglo bi se oduljiti i na više od sadašnjih 180 dana.

Zbog usklađivanja trošarina na cigarete zbog obveza prema EU zasad je gotovo najsigurnije da će do 2018. u nas poskupjeti cigarete – i to u prosjeku za 2 kune iako se, ističu u industriji, u državni proračun već sada slijeva više od 78% prosječne maloprodajne cijene kutije cigareta.      

>> Guste Santini: Neka porezne stope budu 10, 20 i 30 %, a neoporezivi dio dohotka 5000 kuna