Proteklih mjesec dana na političkoj je sceni obilježio najžešći sukob dva politička brda u kojemu su pale dosad najteže riječi između predsjednika države Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Sve je počelo pismom generala u kojem se traži pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, a nakon toga ubrzo je uslijedio i konkretan zahtjev za pomilovanje dvojca koji je za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 2016. osuđen na doživotni zatvor u Njemačkoj. A tek što je rasprava o Udbi nešto "splasnula", svađa dvojice najvažnijih političara u državi nastavila se raspravom tko je napravio više ili manje za Hrvate u Bosni i Hercegovini i predsjednikovim inzistiranjem da se pitanje promjene izbornog zakona u BiH poveže s pitanjem ulaska Finske i Švedske u NATO.
Plenković popravio rejting
Kome će sukob politički više štetiti, a kome donijeti koristi, bilo je zanimljivo pitanje, a zadnji CRO Demoskop, istraživanje koje za RTL televiziju svakog mjeseca provodi Promocija plus, pokazao je da je "deblji kraj" u proteklih mjesec dana izvukao predsjednik Milanović. Iako je on i dalje najpozitivniji političar u državi, rejting mu je u padu. U ožujku ga je kao najpozitivnijeg političara doživljavalo 23 posto ispitanika, u travnju njih 22 posto, a u svibnju njih 21 posto. S druge strane, premijer Plenković u istoj toj kategoriji, iako je na drugoj poziciji iza Milanovića, u svibnju je ostvario svoj najbolji rezultat od početka godine. Najpozitivniji je političar za 18 posto ispitanika, mjesec prije imao je potporu 15,5 posto ispitanika, a u ožujku 16,1 posto ispitanika.
I na listi najnegativnijih političara premijer Plenković konstantno drži prvu poziciju. Međutim, i u toj kategoriji predsjednik ima silazni trend. U svibnju ga je najnegativnijim političarom smatralo 23,5 posto ispitanika i to mu je najlošiji rezultat od početka godine, odnosno gotovo šest postotnih poena lošiji nego u travnju kad je iznosio 17,9 posto.
Premijer Plenković i u toj kategoriji "skače" iz mjeseca u mjesec. U svibnju ga 28 posto ispitanika drži najnepopularnijim, mjesec prije to je smatralo 27,7 posto anketiranih, a mjesec u kojem je bio najnepopularniji u ovoj godini, i to za 31,2 posto ispitanika, je veljača.
Politički analitičar Mate Mijić kaže da je jednakopravnost Hrvata u BiH najvažnije vanjskopolitičko pitanje za Hrvatsku te ono uz sentimentalnu ima i golemu stratešku važnost. Međutim ističe kako sama činjenica da je riječ o strateškom pitanju iz sfere vanjske politike jamči da je interes birača za njega slab te da ljude trenutačno više muče nekontrolirani rast cijena, moguća energetska kriza, najavljeni rast kamata na kredite...
Neupitna podrška ljevice
– Predsjednik je svjestan da to pitanje nije u fokusu, kako u našoj javnosti tako i u međunarodnim krugovima, pa ga nastoji pošto-poto nametnuti, iako zasad neuspješno – kaže Mijić, prema kojemu to dugoročno neće naštetiti predsjednikovu rejtingu jer su izbori u BiH ove jeseni, a u Hrvatskoj još daleko.
– Podršku ljevice Milanović će u Hrvatskoj teško izgubiti jer se nametnuo kao lider većeg dijela opozicije i oni si ne mogu priuštiti da mu uskrate podršku, a potencijalno će kao borac za nacionalne interese u očima dijela desnice dobiti glasove na koje prije nije mogao računati. Premijer, s druge strane, ima bolje kratkoročne trendove, ali dugoročno nema novi birački bazen u koji može zagrabiti. U korist mu ide to što se posljednjih tjedana, dijelom i zbog predsjednikovih agresivnih izjava, manje govori o korupciji vladajuće garniture i potpunom fijasku šire rekonstrukcije Vlade – kaže Mijić.
Politički analitičar Božo Skoko naglašava pak da su hrvatski građani simpatizirali predsjednika Milanovića dok se bavio unutarnjopolitičkim pitanjima i temama što su, kaže, smatrali poželjnim, ali i bezazlenim.
– Međutim, on je u travnju prvi put došao u konflikt na međunarodnoj razini pa se kod birača javila bojazan da će njegova komunikacija imati posljedice za međunarodni položaj Hrvata – kaže Skoko.
Milanoviću opada popularnost jer je dosta naivčina konačno progledalo.