Zabranu rada trgovina nedjeljom Ustavni sud već je dvaput ocijenio nedopustivom i ukinuo. Prvi put 2004. kada je ukinuo cijeli Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini jer je “narušavao jednakost poduzetnika” i bio “suprotan načelu pravne izvjesnosti i načelu legitimnih očekivanja stranaka kao načela vladavine prava, jedne od najvećih vrednota ustavnog poretka RH”.
Drugi put se to dogodilo u lipnju 2009. kada je Ustavni sud ukinuo četiri članka Zakona o trgovini koji su zabranjivali rad prodavaonica nedjeljom jer “nisu odgovarali ostvarenju cilja zbog kojega su doneseni” i zato “što su ograničavali slobodu poduzetništva koja je temelj gospodarskog ustroja RH”. Iz obrazloženja odluka Ustavnog suda može se vidjeti da je sloboda rada dućana nedjeljom “jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka” i jedan od “temelja gospodarskog ustroja” pa ipak se inicijative za zakonsku zabranu rada prodavaonica nedjeljom u Hrvatskoj javljaju svako malo. Obrazloženje je uvijek isto: i zaposlenima kod trgovaca želi se osigurati tjedni odmor istoga dana kada i većini zaposlenih i većini članova njihovih obitelji, a to je nedjelja. Ljudski i socijalno gledano taj je zahtjev potpuno razumljiv i nedopustivo ga je ignorirati ili ironizirati.
Nekome tko umjesto nedjelje dobije slobodnu srijedu to malo vrijedi ako srijedom njegovi ukućani rade ili idu u školu pa se ne mogu podružiti, otići na izlet ili u kino. Ali, nema sumnje da postoji tržišna potražnja za radom u prodavaonicama nedjeljom, kao što nesumnjivo postoji i ponuda. Nedjeljom kupuje, pokazala je anketa tvrtke MediaNet, 53 posto građana, a sigurno ima i zaposlenika koji žele raditi nedjeljom, ne samo zato što ih na to prisiljavaju poslodavci ili neimaština, nego i zato što im to odgovara: možda se radi manje, a zarada bude veća. Zanemarimo li načas da je to neustavno, zabranjivati tim zaposlenicima rad nedjeljom i ljudski je nedopustivo.
Postoji, dakako, i makroekonomski aspekt tog problema. Zabrana rada prodavaonica nedjeljom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2009. jedan je od glavnih razloga da je Velika recesija u Hrvatskoj bila teža i dugotrajnija nego u svim ostalim europskim tranzicijskim zemljama. Kako onda uslišiti ljudski opravdane zahtjeve za nedjeljni odmor i zaposlenih u dućanima?
Treba samo pažljivo pročitati što kaže Ustavni sud pa donijeti takav propis koji će taj cilj doista i ostvariti, a neće narušiti druge ustavne norme. Umjesto zabrane, zakonom treba propisati da se nikoga ne može prisiliti da radi nedjeljom, da rad nedjeljom mora biti unaprijed reguliran ugovorom o radu koji se može prihvatiti, ali i ne mora, i da odbijanje rada nedjeljom koji nije reguliran ugovorom ne može biti razlog za otkaz. Dakako, pod prijetnjom primjerene kazne poslodavcu i učinkovite sudske provedbe tog propisa.