nakon izjave predsjednika HBK

Zašto se Crkva i vjernici razilaze u stavu o razvodu?

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Zašto se Crkva i vjernici razilaze u stavu o razvodu?
12.10.2018.
u 07:00
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Želimir Puljić ustvrdio je da se danas na brak gleda kao nešto usputno, privremeno i prolazno...
Pogledaj originalni članak

Ako Crkva ne može odstupiti od doktrine o nerazrješivosti braka osim kad postoje razlozi za njegovo poništenje, može li ipak malo ‘olabaviti’ svoje stavove o razvodu? Kad ih kritizira, može li i dublje ući u problematiku razvoda i više osvješćivati muškarce o važnosti ravnopravnosti muškarca i žena, da se primjerice jednako brinu o djeci i kućanskim poslovima?

Većina ljudi brak ne doživljava privremenim ni usputnim kad u njega ulazi, iako poslije mnogi brakovi puknu zbog niza problema.

Crkva ne mijenja doktrinu

Prije koju godinu istraživanje sociologinje religije Dinke Marinović Jerolimov i sociologa Branka Ančića pokazalo je mimoilaženja u stavovima Crkve i vjernika.

U zemlji s više od 90% deklariranih vjernika i 86% katolika kontracepcija je prihvatljiva 68,1% vjernika, razvod 55% ispitanika, a gotovo polovini ispitanika i život u izvanbračnoj zajednici. Sociolog religije Ivica Maštruko kaže da Crkva ne može odustati od stavova o braku, no može se u praksi polako prilagođavati promjenama u društvu i zato su išli s naputcima kojima se olabavljuje nevaljana ženidba.

– U praksi će doći do pomaka Crkve u toleranciji rastava i razvoda, ali ne i do promjene doktrine. I dalje će se inzistirati na nerazrješivosti braka, ali Crkva se stalno reformira i jednog bi dana moglo doći do ublažavanja stavova Crkve, ali to ne treba očekivati sada. Crkva prihvaća promjene u društvu, može imati više razumijevanja za rastave i razvode, ali neće mijenjati doktrinu. Odnos prema braku u suvremenom društvu u propisima i u svim državama daleko je tolerantniji u odnosu na konzervativni stav Crkve.

prijepori crkvenih i građanskih udruga

Svjetonazorsko nasilje zloporabom nauka Crkve

Iako vezu između vjere i socijalne djelatnosti (brige za siromašne, siročad, strance, bolesne...) nalazimo već na prvim stranicama Biblije, ipak je potrebno reći da se socijalni nauk Crkve, kako navodi prof. M. Valković, javlja tek krajem 19. stoljeća, s procesima industrijalizacije, urbanizacije i globalizacije, zapravo usporedo s razvojem moderne industrijske civilizacije i nastajanjem socijalnih znanosti.

Preveliko toleriranje rastava i razvoda izazvalo bi i otpore unutar crkvenih krugova, pa čak i kod većine vjernika. Drugo je to što se vjernici u praksi ponašaju sukladno kretanjima u društvu, ali žele i čvrste uporišne točke koje se u Crkvi ne mijenjaju, čak ako ih ne poštuju u privatnom životu – kaže Maštruko.

Iako se i Crkva deklarativno zalaže za ravnopravnost žena i muškaraca, dodaje da ona prvenstveno stavlja naglasak na ulogu žene majke koja čuva obitelj, što je u simbolici kršćanstva.

Ne podčinjavanju žena

Sociolog Ivan Balabanić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta drži da Crkva prihvaća društvene promjene i ne negira ulogu žene u društvu i na poslu.

– Puljićevu izjavu više shvaćam kao kritički opis današnjeg stanja da se brak, koji bi trebao biti doživotan u interesu djece i obitelji, shvaća kao privremeno druženje te kao poziv da ljudi promisle kad ulaze u brak. Službeni stav Crkve nije da žena treba biti podređena muškarcu, Crkva govori o teškom položaju žene i majke, a obrazovni sustav bi više od Crkve djecu trebao djecu educirati o ravnopravnosti muškaraca i žena.

Papa: Prekinuti trudnoću zapravo znači ubiti nekoga

Foto: Reuters/PIXSELL
Papa Franjo u Litvi
Foto: Reuters/PIXSELL
Papa Franjo u Litvi
Foto: Reuters/PIXSELL
Papa Franjo u Litvi
Foto: Reuters/PIXSELL
Papa Franjo
Foto: Reuters/PIXSELL
Papa Franjo u Litvi

 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 61

ZV
Zvjerko
07:31 12.10.2018.

O svetosti braka govore ljudi koji nikada u braku nisu bili!

PU
puma07
07:49 12.10.2018.

Trebamo biti odgovorniji i više poštovanja jedni prema drugima i svima bi nam bilo bolje. Problem je jer uvijek želimo biti neko drugi pa izgubimo sebe. Jednom riječi nismo prihvatili sami sebe kako prihvatiti druge.

Avatar southman
southman
07:40 12.10.2018.

Kažnjenik koji je ubio npr. 10 ljudi ima pravo na ispovijed a ja koji sam se rastavio nemam ! Zašto ?