Protiv pandemije koronavirusa najuspješnije se bore države koje vode žene. Najbolji primjeri koji potkrepljuju tu tvrdnju su Novi Zeland, Finska i Njemačka te njihove liderice Jacinda Ardern, Sanna Marin i Angela Merkel.
Suglasnost javnosti
Potiho, daleko od svjetala javnosti usmjerenih na, recimo, Švedsku, jedna druga skandinavska zemlja bilježi velike uspjehe u borbi protiv koronavirusa. Tamo broj zaraženih pada, o protupandemijskim se mjerama ne diskutira, dapače, stav Finaca prema njima čak je vrlo pozitivan. Nivo zaraze je značajno ispod europskog prosjeka. Zapravo, najniži je od svih zemalja Europske unije. Iako u jednom trenutku nije sve izgledalo tako bajno.
– Imali smo u listopadu snažniji rast zaraženih, izgledalo je dosta zabrinjavajuće. Ali, sada je jasno da je taj vrhunac iza nas – rekao je glavni finski epidemiolog Mika Salminen. Taj se uspjeh pripisuje ranoj reakciji finskih vlasti koju vodi mlada premijerka Sanna Marin (34).
– U borbi protiv svake epidemije postoje opće i specifične protuepidemijske mjere, a njihov oblik ovisi o vrsti bolesti. U ovoj bolesti dobro znamo koje su to opće mjere koje se provode za sada kao preporuka, a posebne javnozdravstvene mjere kod nas svedene su na određeno, relativno blago ograničavanje okupljanja. Ograničavanja kretanja nema, a praćenje kontakata inficiranih je podosta poljuljano od naglog porasta novoinficiranih kada epidemiološka služba to više nije mogla pratiti. To su naše mjere u situaciji koju smo naslijedili nakon ljeta i posjete milijuna turista našoj zemlji, što je bio temelj za ovu jesensku eksploziju epidemije. Finska je zatvorila granice za ruske turiste i ograničila putovanja u Švedsku i Norvešku i iz ljeta izašla sa povoljnom situacijom. Veliki dio stanovništva koristi mobilnu aplikaciju za praćenje eventualnog kontakta sa inficiranom osobom, što u kombinaciji sa civiliziranim, društveno odgovornim ponašanjem i apsolutnom primjenom preporučenih mjera daje izvrsne rezultate – komentirao je za Večernji list profesor Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Novi Zeland, s također mladom lidericom Jacindom Ardern (40), već je dva puta potisnuo koronavirus. I Njemačka, koju vodi kancelarka Angela Merkel (66), dobro se bori s pandemijom. U odnosu na broj stanovnika, Njemačka ima dvostruko manje zaraženih nego Hrvatska.
Moguće je da žene imaju veću razinu društvene empatije pa temeljitije i bolje reagiraju u ovakvim situacijama.
– Istina je da je su žene na čelu nekoliko zemalja koje se relativno dobro nose sa COVID-19 pandemijom. Što se tiče Finske, izgleda da su tamo u prvoj fazi epidemije donesene dobre odluke da se restriktivne mjere uvedu rano i odlučno, ali da se ne sprovodi strogi lockdown. Finska je s istim pristupom dočekala drugi val epidemije ovu jesen. Naravno, situacija je olakšana obzirom na geografsku poziciju Finske na periferiji Evrope, a time i ograničenim prometom ljudi. Pored toga, Finska pruža sveobuhvatno zdravstveno osiguranje svim građanima, a Finci su poznati i po tome što imaju koherentno društvo koje se zbliži u kriznim situacijama. Zbog toga su mjere koje je predložila Vlada u Finskoj na čelu sa premijerkom Marin primljene sa odobravanjem i to se za sada pokazuje uspješnim. Čini se da su ključne karakteristike odluka u zemljama koje se uspješno nose s krizom, a tako je i u Finskoj, jasna komunikacija, odlučnost, vjerovanje u znanost i tehnologiju i briga za stanovništvo – misli znanstvenik Nenad Ban s ETH-a u Zürichu.
I na Novom Zelandu kao važni faktori suzbijanja koronavirusa, uz geografski položaj, ističu se dobra komunikacija i složnost javnosti. Premijerka Ardern vrlo je rano odlučila da svi koji ulaze u Novi Zeland moraju u samoizolaciju. Da bi na početku prvog vala potpuno zatvorila granice. I Novozelanđani su se složili.
– Od mogućih faktora koji uvjetuju razliku između spomenutih zemalja i Hrvatske, na prvi se pogled izdvaja povjerenje u državu i ostale društvene institucije. Prema rezultatima koji se redovito objavljuju u okviru European Values Studyja, hrvatsko je društvo među posljednjima u Europi prema razini povjerenja u društvene institucije. Za razliku od Finske i Njemačke. To u ovom slučaju znači da će sami građani u tim društvima ozbiljnije shvaćati i preporuke koje upućuje izvršna vlast,a koje se odnose na krizno upravljanje u okviru trenutne globalne pandemije – komentira sociolog Renato Matić s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu.
Angela Merkel je znanstvenica, kemičarka. Ondje su znanstvenici iznimno cijenjeni, gotovo su superzvijezde, država do njih drži. Rano se počelo s masovnim testiranjem, a nabavljeno je i dovoljno respiratora, što je isprva kritizirano a danas hvaljeno. Tu je i sklonost Nijemaca da slušaju, budu odgovorni i stalno uče.
– Drugi se činitelj odnosi na sadržaj i konzistentnost samih preporuka. Koliko smo imali prilike vidjeti u tim se društvima, preporuke niti u jednom slučaju, nisu prilagođavale trenutnim političkim potrebama, već su od početka do kraja usmjerene isključivo interesu građana. U Finskoj, Njemačkoj, niti na Novom Zelandu, nije bilo odstupanja od stručnih i kvalificiranih preporuka, koje bi dolazile iz kriznih ureda. Koliko god je i kod nas, prvi „udar“ relativno dobro neutraliziran odlukama, koje su u sebi sadržavale uglavnom jasnu uzročno-posljedičnu vezu), toliko je puno skuplje naplaćena kasnija nedosljednost, počev od izborne noći na dalje – kaže Matić.
Politička odgovornost
– I konačno, ali ne manje bitna razlika, tiče se načina političkog upravljanja. Uz činjenicu da su i u Finskoj i Njemačkoj te na Novom Zelandu na premijerskim dužnostima žene, itekako je vidljiv drukčiji pristup shvaćanju vodećih državnih službi. I Sanna Marin i Angela Merkel i Jacinda Ardern prije svega pokazuju razumijevanje pojma moralne i političke odgovornosti, kakva bi uvijek trebala pratiti konkretan položaj moći. Iz niza situacija, upravo zato što su suživljene sa svakodnevnim životima svojih sugrađana, može se vidjeti kako svoju odgovornost, ali i socijalnu osjetljivost i solidarnost žive u mjeri koju mnogi drugi, uključujući i naše političke aktere, mogu samo sanjati – zaključuje Matić.
Jadranka Kosor,ništa?