SUMMIT EUROPA-AFRIKA

Zašto u Beču, a ne kod kuće o (re)konstrukciji hrvatske Vlade

Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
18.12.2018.
u 23:37
Plenković je naglasio da su „na Forumu na visokoj razini bili predstavnici brojnih europskih kompanija, koje šalju poruku da žele graditi partnerstvo i snažiti afričku ekonomiju.
Pogledaj originalni članak

Hoće li biti ili ne rekonstrukcije hrvatske Vlade stvar je hrvatske unutarnje politike i Beč s time, čak i lokacijski nema ama baš ništa, pa je bolje odgovore potražiti kod kuće. Tim više što je na sastanku na vrhu šefova država i vlada Europske unije i Afrike i na Forumu na visokoj razini u bečkom Austria centru, na kojima je u ponedjeljak i utorak sudjelovao i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, središnja tema bila jačanje gospodarskih odnosa dvaju kontinenata, s posebnim fokusom na digitalizaciju i inovacije kao važne čimbenike budućeg razvoja.

A i sam Plenković naglasio je u izjavi novinarima da su „na Forumu na visokoj razini bili predstavnici brojnih europskih kompanija, koje šalju poruku da žele graditi partnerstvo i snažiti afričku ekonomiju“. Među njima i predstavnici zainteresiranih hrvatskih tvrtki Končar, Altpro, BiD Grupe, Veloxa te Hrvatske gospodarske komore. Sjajna prilika za promoviranje hrvatskih gospodarskih subjekata i suradnje, te jačanje trgovinske razmjene. Možda je o njima i njihovim planovima suradnje i bečkim razgovorima s potencijalnim afričkim partnerima trebalo više pitati.

Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika
Foto: Snježana Herek
Beč: Summit Europa - Afrika

Ovako je hrvatski premijer dulje morao odgovarati na pitanja iz hrvatske unutarnje politike, nego na ona sa bečkog summita i Foruma. Uključujući i ono hoće li biti rekonstrukcije Vlade zbog jačanja saborskog Kluba zastupnika Milana Bandića, što je premijer Plenković jasno i glasno opovrgnuo. Onaj tko je znalački iskoristio nazočnost medije je predsjednik Končara Darinko Bago koji je rekao kako je Končar jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koje već desetljećima posluju u Africi. I to čak u 17 država. Summit u Beču nazvao je izuzetno korisnim za uspostavu novih kontakata i suradnje, istaknuvši kako je Končar u nekoliko posljednjih godina u Africi imao poslova u vrijednosti od 30 milijuna dolara, trenutno radi na projektima vrijednim dodatnih 17 te ugovora poslove za još 15 milijuna dolara.

Šteta da se medijski nisu predstavili i ostale naše tvrtke. Austrijanci su to napravili, o čemu izvještavaju u utorak u svojim večernjim internetskim izdanjima navodeći tvrtke, kompanije, banke i razne investicijske i inovacijske organizacije koje su već pronašle ili su u potrazi za afričkim partnerima. A koliko je to važno, izvještava austrijski radio i televizija ORF, potvrdili su i svojim izjavama predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i predsjedavajući Vijećem EU-a, austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Oni su istaknuli kako „Europa treba Afriku, i Afrika Europu“ i da je to jedna „sudbonosna zajednica“. Oboje su apelirali na privatni sektor da više ulaže u Afriku. A iz privatnog sektora prema pisanju austrijskih medija u Beču su bili nazočni predstavnici Siemensa, BMW-a, Vodafonea, Nokije i brojnih ostalih velikih svjetskih kompanija.

ORF prenosi i izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajania koji je rekao da je za „pravi Marshallov plan za Afriku, jer smo dužni mladima dati konkretne odgovore“.

Wiener Zeitung tvrdi kako „strategijski interesi moraju približiti Europu i Afriku“, koje moraju ići „ruku pod ruku“ ORF navodi da je na bečkom summita potpisano više Memoranduma suradnje, u kojima Europska komisija Africi namjerava staviti na raspolaganje kreditnu pomoć „tešku“ 75 milijuna eura za mala i srednja poduzeća, daljnjih 45 za poljoprivredne projekte, kao i 3 milijuna eura potpore slobodnim afričkim trgovinskim zonama.

Foto: Snježana Herek

Potpisnik svih Memoranduma za EU bio je europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. Za predsjednika Ruande i sadašnjeg predsjedatelja Afričkom Unijom Paula Kagamea je to „win-win“ situacija u kojoj obje strane profitiraju. Pritom je upozorio da zemlje koje surađuju moraju paziti da su „partneri, a ne iskorištavači“ Kronen Zeitung navodi kako je bečkim summitom otvoreno „novo poglavlje partnerstva između dva kontinenta“, i citira kancelara Kurza kako se Afriku „ne smije prepustiti Kinezima“. Kleine Zeitung piše da Europejci ne smiju Afriku „infalitizirati“, dok Der Standard tvrdi da je bečki Forum Europa-Afrika nastojao približiti „ dva nejednaka partnera“.

Ono što je također obilježilo bečki summit je pregršt pohvala austrijskom predsjedanju Europskom unijom na čelu s predsjedateljem Vijeća EU-a kancelarom Kurzom, koji je inicirao bečki sastanak na vrhu i Forum Europa-Afrika. Ono što je kritizirano je da Austrija nije potpisala UN-ov Migracijski pakt koji utvrđuje kako bolje upravljati migracijskim valovima, ali i nedolazak na bečki summit visokih državnih dužnosnika dvije najvažnije europske zemlje, Francuske i Njemačke. Austrijski kancelar Sebastian Kurz, rekao je kako je „presretan koliko je mnogo gospodarstvenika i vrhunskih političara iz Afrike i EU-a došlo na bečki sastanak“, dodavši kako je to za „malu“ Austriju „ogroman uspjeh“. Austrijsko šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a završava krajem ove godine, a kormilo Unije treba preuzeti Rumunjska.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

KO
korisnik1928
10:09 19.12.2018.

Eto što se pita premijera... A za Končar i ostale hrvatske tvrtke - svaka čast i bravo! Trebate biti uzor drugim kompanijama

GA
garavuša
10:16 19.12.2018.

mediji bi trebali više poticati razvoj i napredak hrvatskih tvrtki nego što se bave politikanstvom i spekulacijama gdje god stignu

ST
stefj
00:07 19.12.2018.

Što zašto? Koga još u Hrvatskoj zanima gospodarstvo, kako posluju tvrtke i sl? Bitniji je Bandić i rekonstrukcija vlade jer o tome ovisi Uhljebistan. Uhljebima je svaka promjena u vlasti noćna mora... A to što privreda grca pod njihovim teretom, što nije konkurentna, što nema investicija i zdravog razvoja, to na uhljebe ne utječe. Niti malo... Uvijek ima još ljudi, još fondova i još banaka gdje se može zagrabiti i namiriti se, bar još danas i sutra. A malo dalje ionako ne vide i nije bitno... Mediji su samo servis tih uhljeba i pišu ono što njih zanima, a ne ono što zanima normalne ljude. Zašto? Zato jer su uhljebi u većini i imaju moć, ostali samo služe njima...