Ni nakon 6. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane 21. rujna 2018. u Belom Manastiru u programu nema razvojnog prometnog i gospodarskog projekta višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS). Od 1991. do 2011. hrvatske vlade i Sabor RH donijeli su 9 odluka, rješenja i zaključaka koje ne provode nadležne državne i suradničke institucije zadužene za ostvarenje projekta VKDS!?
A Republika Hrvatska ne provodi niti prihvaćene međunarodne obveze za razvoj unutarnjih plovnih putova. Republika Hrvatska je 24. lipnja 1997. u Helsinkiju potpisala, a Hrvatski državni sabor 12. studenoga 1998. potvrdio Ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN). Sastavni dio Ugovora je i nova UN/ECE klasifikacija plovnih putova iz 1992. Prema tom ugovoru najvažniji su unutarnji plovni putovi u smjeru sjever-jug koji osiguravaju pristup pomorskim lukama te spajaju države europskog sjevernomorskog područja preko Podunavlja s državama sredozemnog područja. Prema ugovoru (AGN) i glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja u Hrvatskoj su u sustav europskih plovnih putova uvršteni sljedeći plovni putovi:
E80-Dunav od Batine do Iloka, km 1433+000 do km 1295+501; VI. C klase;
E80-08-Drava od ušća u Dunav do Osijeka; km 0+000 do km 22+000;IV. Klase
E80-10-budući Višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Šamca, duljine 61,5 km; V. b klase;
E80-12-Sava od Jamene do Siska, km 207+000 do km 583+000, IV. klase.
Projekt VKDS je dio Strategije razvoja prometa (2001.) i vodnog gospodarstva Hrvatske (2008.) kao i Nacionalnog projekta navodnjavanja (2005.).
Projekt VKDS je dio znanstvenog projekta Prometno i gospodarsko povezivanje Podunavlja i Jadrana po programu HAZU Zagreb i Osijek. Od 1991. do 2017. opravdanost, potreba i razvojna značenja projekta VKDS predstavljeni su u 97 radova na stručno-znanstvenim skupovima, a od toga 19 radova na skupovima u organizaciji HAZU i 14 radova na skupovima s međunarodnim sudjelovanjem. Od 1995. do 2011. u izradi planske, studijske, projektne i ostale dokumentacije sudjelovalo je 156. stručnjaka i znanstvenika iz 23 tvrtke i institucije. U 112 svezaka projektne i ostale dokumentacije dati su pozitivni pokazatelji i potvrđena slijedeća gospodarska i ostala značenja projekta VKDS:
Izgradnjom VKDS-a ostvaruje se 560 km dugi prometni koridor Podunavlje-Jadran, pri čemu se skraćuje plovni put iz rijeke Save za 417 km u smjeru srednje i zapadne Europe, a 85 km u smjeru istočne Europe. VKDS se VII.
Paneuropski koridor spaja na rijeku Savu.
Projektom VKDS stvaraju se uvjeti za integraciju i stvaranje mreže hrvatskih unutarnjih plovnih putova, a to su preduvjeti za ubrzani razvoj riječnih luka i pristaništa, ali i gospodarskih zona u istočnoj Hrvatskoj (odluka Hrvatskog sabora, 1998.) VKDS ima veliko značenje za održavanje vodnog režima poljoprivrednog i šumskog zemljišta prema zahtjevima ostvarenja visokih prinosa biljnih kultura, te za potrebe optimalnog razvoja šumske vegetacije na slivnom području Bosuta Biđa i Vuke.
Ostvarenjem projekata stvaraju se uvjeti za: navodnjavanje 35.000 ha poljoprivrednih zemljišta kao sastavnog dijela Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (2005.); poboljšanje površinske odvodnje na 173.000 ha poljoprivrednih zemljišta; poboljšanje podzemne odvodnje na 44.000 ha poljoprivrednih zemljišta kao i navodnjavanje 50.000 ha šumskih površina na slivnom području Biđa i Bosuta.
Ekološko značenje VKDS-a očituje se u mogućnosti oplemenjivanja malih voda Biđa, Bosuta i Vuke kao i dijela njihovih pritoka u sušnom razdoblju. U nizu prijedloga, programa i projekata, programa dokumentirani su prirodni, tehnički, gospodarski ekološki, financijski i društveni pokazatelji koji potvrđuju da je razvoj poljoprivrede preduvjet cjelokupnog razvoja gospodarstva Slavonije, Baranje i Srijema. A projektom VKDS ostvaruju se preduvjeti za poboljšanje vodnog režima poljoprivrednog zemljišta prema potrebama ostvarenja visokih i ostalih prinosa biljnih kultura.
Nažalost Slavonija, Baranja i Srijem stagniraju u gospodarskom razvoju dijelom i zbog odgađanja ostvarenja projekta VKDS. To je posljedica političkih odluka koje u nedovoljnoj mjeri uvažavaju dokumentirane pokazatelje stručnjaka i znanstvenika. A dok se odgađa početak ostvarenja razvojnog projekta VKDS dio stanovnika napušta Slavoniju, Baranju i Srijem.
Nažalost u Hrvatskoj se hvalimo raspoloživim prirodnim resursima tla i voda, a istovremeno se smanjuju sjetvene površine, povećava uvoz hrane, a s dijelom naših hrvatskih voda nizvodno se navodnjavaju poljoprivredna zemljišta u Vojvodini i proizvodi električna energija na HE Đerdap. I dok je u Sloveniji na rijeci Savi i u izgradnji peta HE, u Hrvatskoj se odgađa provedba programa ostvarenja više razine unutarnjih plovnih putova višenamjenskim uređenjem rijeke Save s energetskim korištenjem kao i ostvarenjem razvojnog projekta VKDS. Nažalost o projektu VKDS najviše se govori i piše u predizbornim obećanjima.
Nakon toga dio državnih dužnosnika više vremena troši na sebe i (ne)istomišljenike, a zaboravlja nova proizvodna radna mjesta.