Poljska je ponovno na naslovnicama svjetskih medija. Kao i prošlih godina, marš na Dan neovisnosti u Varšavi, koji je održan u nedjelju, protekao je u izražavanju nacionalizma, ali na marginama čak i fašističkih obilježja.
Kako je ove godine proslavljeno točno sto godina, skup je okupio čak 200 tisuća ljudi, više nego nekoliko posljednjih godina zajedno. Skup su prvo zabranile gradske vlasti, potom je tu odluku srušio sud, a zatim je poljska vlada s organizatorima dogovorila uvjete održavanja skupa.
Zato su zajedno sa svim silnim oduševljenim tisućama Poljaka hodali i premijer Mateusz Morawiecki, predsjednik Andrzej Duda te lider vladajućih populista Pravo i pravda Jarosław Kaczyński. No isto tako u Varšavu su poljskim nacionalistima podršku došli dati i talijanski neofašisti iz stranke Forza Nuova.
Zemlja bez krize
U brojnim zapadnim medijima veliki je skup u Varšavi okarakteriziran kao okupljanje krajnje desnice, a isticani su i pokliči protiv Europske unije. Ti isti mediji vrlo negativno gledaju na populističku vladavinu stranke Jarosława Kaczyńskog, i to zbog navoda o kršenju principa neovisnog pravosuđa te sve snažnijeg nacionalizma u zemlji.
Zbog svega toga poljska vlada Morawieckog stalno se sukobljava s europskim institucijama, naročito s Europskom komisijom. No Poljska je zanimljiv slučaj: za tu se zemlju nikako ne može reći da je slab ekonomski rast doveo vladajuće populiste na čelo zemlje.
Poljska je nezaposlenost u rujnu iznosila 5,7 posto, inflacija tek 1,8 posto, javni dug dosegao je polovicu BDP-a (više od 20 postotnih poena manje od Mađarske, ali 15 više od Češke), a procjenjuje se da bi BDP na godišnjoj razini u 2018. mogao porasti čak 4,6 posto.
Taj broj nije velika samo iz hrvatske perspektive jer poljska se ministrica financija Teresa Czerwińska u srpnju hvalila da će ta zemlja ove godine biti jedna od tri najuspješnije zemlje što se rasta tiče u Uniji. No, još važnije od toga, Poljska ni u vrijeme najveće europske krize nije zapala u recesiju: kada je 2009. njemačko gospodarstvo palo 5,1 posto, mađarsko 6,6 posto, a češko 4,7 posto, poljsko je raslo čak 2,8 posto. Posljednji put u toj zemlji gospodarstvo je palo još 1991.
Postavlja se pitanje: zbog čega su onda na vlast u toj zemlji 2015. građani doveli nacionalističku i populističku stranku kakva je Pravo i pravda?
Obrat na desnici
Politički analitičar Žarko Puhovski tvrdi da se, nasuprot onomu što govore i marksizam i liberalizam, ne može svaki politički ishod objašnjavati ekonomskim razlozima.
– To se najbolje vidjelo 1930-ih godina kada, unatoč raširenoj gospodarskoj krizi, nije svugdje zavladao fašizam – pojašnjava on i dodaje da za svaku zemlju postoje specifičnosti u političkoj tradiciji ili identitetu.
– Na Poljsku je presudno utjecalo važno pitanje koje se protezalo tijekom povijesti te zemlje: Tko je opasniji: Rusi ili Prusi? Kako je od Willyja Brandta (kancelar Zapadne Njemačke od 1969. do 1974. op. a.) postalo jasno da Prusi više nisu opasnost, poljski se nacionalizam okrenuo prema istoku.
Zbog toga je ta zemlja izuzetak u istočnoj Europi jer je jedina među čijim populistima dominira antiruski stav – objašnjava Puhovski. Dodaje da je nacionalizam, oduvijek prisutan u Poljskoj, bio neko vrijeme široko prihvaćen i pretežito slobodan od radikala.
– No, u posljednjih se desetak godina dogodio obrat te su se tradicionalisti koji su dotad bili dio mainstreama i vjerovali da se u Bruxellesu zemlja može izboriti za svoje pozicije, polako počeli povezivati s onima koji su zaoštrili retoriku prema EU, slično mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i kojima je Bruxelles nova Moskva – govori Puhovski i zaključuje da nacionalisti u Poljskoj govore o migrantima koji porobljavaju Europu iako njih tamo - nema.
>> Pogledajte video specijal o Angeli Merkel
Kako ste jadni,svako isticanje identiteta vi poistovjećujete s fašizmom.U svojoj šizofreniji dodvoravanja "zapadnjacima" ne libite se pljuvanja prema desnom biračkom tijelu a favorizirate tzv."napredn"lijevičare pa se pitam živimo li mi još u jugotamnici.