Zastupnici se složili, stanje u HV-u je katastrofalno

Do kraja ove godine bit će priveden kraju strateški pregled obrane, koji će usmjeriti budući razvoj obrambenoga sustava u skladu s potrebama i mogućnostima države, najavila je danas zamjenica ministra obrane Višnja Tafra predstavljajući u Saboru izvješće o spremnosti obrambenoga sustava i ukupnom stanju u Oružanim snagama RH za 2011. godinu.

Obrambeni sustav funkcionira u okolnostima smanjenoga obrambenog proračuna, što je usporilo planirani razvoj Oružanih snaga.

– Ispravnost tenkova je 24 posto, a ispravnost u oklopništvu i raketnom sustavu 49 posto. Nevojna tehnika i vozila prosječno su stara 21. godinu. Obalna straža ima četiri patrolna broda, a i oni su stariji od dva zastupnika u Saboru – rečeno je u Saboru gdje su se svi zastupnici složili da je stanje u hrvatskoj vojsci loše, pa čak i katastrofalno.

– Neodrživo je da od 181 skladišnog objekta svega njih 57 odgovara suvremenim, ekološkim i sigurnosnim propisima Europske unije. Posebno ne možemo biti zadovoljni činjenicom da je propisani periodični zdravstveni pregled prošao tek svaki treći vojnik. Apsolutno je neprihvatljivo da se nije realizirao ni jedan projekt opremanja i modernizacije Hrvatske ratne mornarice. O stanju u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani moglo bi se itekako dugo pričati – zamjerio je HDZ-ov Tomislav Ivić koji je vladajuće kritizirao zbog smanjenog proračuna jer će se, tvrdi, to negativno odraziti na sustav.

– Znači li to da odustajemo od modernizacije Oružanih snaga, odustajemo li od obalnih ophodnih brodova, odustajemo li od eskadrile borbenih aviona, hoće li se dogoditi daljnje urušavanje obrambenog sustava. Ono što se da iščitati iz proračuna je da ova Vlada nema apsolutno nikakvu viziju kada je u pitanju daljnji razvoj Oružanih snaga – zanimalo je Ivića, iako je očito zaboravio da je HDZ-ova vlada prva počela s rezanjem novca za vojsku.

Hrvatska je u protekloj godini aktivno sudjelovala u 11 međunarodnih operacija UN-a, NATO-a i Europske unije s prosječnom brojkom od 485 pripadnika i pripadnica po pojedinoj rotaciji.

Sudjelovanje u toliko mirovnih misija nije bilo po volji Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista, koji je upozorio da Hrvatska na to troši velik novac, a samo kako bi dokazala punopravno članstvo u UN-u, NATO-u ili sutra Europskoj uniji.

– Pakistan, Indija, Zapadna Sahara, Liberija, Cipar, Sudan, Libanon i Golanska visoravan misije u UN-a u kojima sudjelujemo. Afganistan, Kosovo, Libija, Sredozemlje misije su NATO-a. Imamo rog Afrike, BiH i Kosovo u sklopu operacija EU. Mislim da je došlo vrijeme i da se Hrvatska počne ponašati poput drugih, kao u samoposluzi i kaže – ne, ovaj put nećemo – poručio je Lesar koji smatra da Hrvatska troši prevelik novac na mirovine misije samo da bi se dokazivala svijetu.

S time se složio i HDSSB-ov Dražen Đurović koji je poručio da je njegova stranka načelno protiv toga da "hrvatski vojnici budu topovsko meso za ostvarivanje političkih ambicija raznih i velikih sila u trusnim zonama diljem svijeta". Zamjerio je i korištenju vojske za potporu civilnim institucijama, odnosno za hitni prijevoz bolesnih, protupožarne zadaće, spašavanje na moru i kopnu, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

– Mišljenja smo da su Oružane snage prenapregnute u izvršavanju prevelikog broja ovih nevojnih zadaća, oni nisu civilna zaštita niti to trebaju postati – zamjerio je Đurović.