Zastupnici si smanjuju plaće, mirovine ostaju povlaštene

Netom što su hrvatski mediji prenijeli vijest da su slovenski parlamentarci sebi smanjili plaće dvjestotinjak eura, i Hrvatski sabor priopćuje slične namjere. Prvi čovjek parlamenta Luka Bebić najavio je nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva Sabora da će u veljači parlament odlučivati o zastupničkim plaćama i mirovinama, pri čemu će se poštovati iskustva sličnih europskih država i okolnosti koje diktira prelijevanje svjetske krize na hrvatsko gospodarstvo.

Anomalije sustava
Ostane li to, međutim, samo na simboličnu smanjenju plaća, kao u Sloveniji, to će biti tek demagoški potez usmjeren na popravljanje javne percepcije vladajuće koalicije, čuli smo jučer u oporbenim strankama. Istinski jak i gotovo “revolucionaran” politički iskorak bila bi dubinska revizija povlaštena mirovinskog sustava koji se primjenjuje na zastupnike. U predstojećoj raspravi SDP kani predložiti da se zastupnici vrate u opći mirovinski sustav.

To bi značilo da im se mirovine izračunavaju na temelju ukupnog staža, a da se godine provedene u Saboru eventualno valoriziraju kroz nekakav dodatak. U HDZ-u, u kojem su poslovično sumnjičavi pri samom spomenu rezanja povlastica, ovaj put postoji spremnost za oštrije poteze. Razmišlja se o promjeni povlaštenih uvjeta. Neslužbeno se doznaje da nije nesklon ideji da se za odlazak u saborsku mirovinu propiše da je potrebno imati najmanje 30 godina staža i barem dva efektivna saborska mandata. To znači da se mandat u mirovanju ne bi uzimao u obzir.

Analizirajući anomalije sustava, naime, neovisni zastupnik Dragutin Lesar ustanovio je da pravo na povlaštenu mirovinu imaju čak i ljudi koji su izabrani u Sabor, ali nikad nisu konzumirali mandat jer su, npr., odlučili ostati na drugoj dužnosti koja je nespojiva sa zastupničkom.

Dakle, podsjetimo, hrvatski parlamentarci imaju pravo na mirovinu nakon samo pola mandata uz uvjet da imaju najmanje 20 godina radnog staža te navršenih 55 godina muškarci i 50 godina žene. Mirovina im se izračunava na temelju zadnje plaće, koja se nekim prigodnim imenovanjem na višu dužnost može i povećati.

Za usporedbu, mirovina se ostalim građanima izračunava na temelju ukupna radnog staža koji, podsjetimo, u prosjeku iznosi oko 35 godina rada. Muškarci rade do 65, a žene do 60 godina života. Zastupnicima mirovina iznosi najmanje 65 posto od posljednje plaće, s time da raste još dva posto po svakoj godini staža iznad propisana povlaštena minimuma od 20 godina rada. Jedino je “ograničenje” u tome što im mirovina ne može iznositi više od 85% plaće na temelju koje su otišli u mirovinu. Prosječna zastupnička mirovina iznosi oko 9000 kuna ili dvije prosječne plaće.

Sanader ne zna
Vlada, pak, još nema decidiran stav o naraslim plaćama dužnosnika. – Najprije ćemo vidjeti što znači saborska inicijativa – rekao je premijer Sanader. Potpredsjednik GSV-a, sindikalni čelnik Vilim Ribić, smatra da je riječ o demagogiji. Rad mora imati svoju vrijednost, rekao je Ribić, koji drži da je loše što se godinama pojedini segmenti državnog aparata izvlače iz jedinstvenoga sustava plaća.

Dragutin Lesar nema vjere u velike riječi. On je prije čak pet godina predložio da se mirovinske povlastice jednostavno – ukinu. U proceduru je poslao i izmjene zakona, no te 2004. nije ga podupro čak ni njegov tadašnji HNS, a kamoli HDZ i SDP. Njegovu su inicijativu sasjekli kao demagoško podilaženje masama. Htio je da se dužnosnici uklope u opći sustav te da im se mirovine izračunavaju kao i drugim građanima. – Ako želi ograničiti plaće Vlada to do 28. siječnja, dokad ne zasjeda Sabor, može učiniti uredbom prema kojoj bi osnovica za obračun plaća dužnsnicima ostala kao i lani. Nakon toga može u Sabor poslati hitne izmjene zakona i mi ćemo ih prihvatiti – kaže Lesar. Kako bi ograničila bujanje dužnosničkih primanja, vlada Ivice Račana, pak, svjesno je išla u prekršaj i ukinula im naknadu od 0,5 posto po godini staža. Time je rast dužnosničkih plaća bio zaustavljen tri godine. Trajalo je to dok Ustavni sud odredbu nije ukinuo, smatrajući da krši načelo jednakosti. Dužnosnicima, u koje se ubrajaju i ustavni suci, potom su isplaćeni zaostaci.