Zastupnici uranili na godišnji? Na saborskoj raspravi jedva ih 50-ak

Saborski zastupnici jutro su počeli objedinjenom raspravom o prijedlogu Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2011. godinu i o obavljenoj reviziji tog izvješća koja se manje-više svela na prepucavanje vladajućih i HDZ-a kako je bivša vlast radila, a što je nova napravila u posljednjih šest mjeseci.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2011. ostvareni u iznosu od 107,4 milijarde kuna, što je na razini plana, dok su prihodi poslovanja činili su 99,7 posto ukupnih prihoda državnog proračuna, objasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. U njihovoj strukturi najznačajniju stavku čine porezni prihodi u iznosu od 61,1 milijardu kuna, od čega je od PDV-a uprihodovano 31,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna izvršeni su u iznosu od 121,4 milijardi kuna, a najveći dio, čak 53,3 posto čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade. Lalovac je objasnio da iz svega proizlazi da je u 2011. ostvaren proračunski deficit od 14 milijardi kuna ili 4,1 posto BDP-a. Uračuna li se u u to i manjak 2,2 milijarde kuna neplaćenih računa u 2011., državni deficit je lani ukupno iznosio 16,2 milijarde kuna. Godišnji izvještaj o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna dobio je uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju, zbog, kako se navodi u revizijskom izvješću, slabosti u računovodstvenom sastavljanju izvješća te nepravilnostima u zaduživanju i korištenju proračunske zalihe.

SDP-ova Dragica Zgrebec istaknula je da je dug opće države krajem prošle godine iznosio 156 milijardi kuna, a lani je povećan za 18 milijardi kuna.

– Država od početka krize nije imala adekvatne mjere za njeno saniranje ni adekvatne proračunske mjere koje bi antikrizne mjere pratile, a kriza je išla iz nepovoljne unutrašnje situacije. I prihodi i rashodi bili su problematični. Prihodi su se teško naplaćivali, a deficit je rastao i pokrivao se isključivo zaduživanjem – smatra Zgrebec. Dug za koncesije krajem prošle godine iznosio je 200 milijuna kuna, novac za državna jamstva probijen je za 280 milijuna kuna, a državna blagajna nekima je služila kao samoposluga – tvrdi SDP-ova Nadica Jelaš. Srđan Gjurković iz HNS-a zamjerio je prošloj vlasti što se rast deficita nije koristio za investicije i razvoj, već isključivo za potrošnju te izostanak mjera za prevladavanje gospodarske krize.

– Ovaj je proračun prikaz realiziranog, ali i završnog čina jedne vlasti koja je u četverogodišnjem, da ne kažem osmogodišnjem mandatu pokazala kako se vodi, odnosno ne vodi ispravna fiskalna ekonomska i društvena politika, kako se vodi, odnosno ne vodi plan oporavka ekonomskih aktivnosti – tvrdi Gjurković.

U obranu poteza HDZ-ove vlade stala je bivša ministrica financija Martina Dalić koja je primijetila da je u raspravi čula razne zaključke, pogrešne, točne i preskočene.

– Na 1694 stranica obrazlažu se tri činjenice: da su prihodi u lanjskom proračunu bili u skladu s planom, u plusu za 14 milijuna kuna, da su rashodi bili 864 milijuna kuna manji od plana te da je i deficit za 777 milijuna kuna bio manji od planiranoga – objasnila je Dalić zastupnicima.

HDSSB-ov Igor Češek rekao je da njegova stranka neće prihvatiti lanjski proračun koji je bio maćehinski prema Slavoniji i Baranji, jednako kao što je i sadašnji, koji također ne podržavaju.

– Gledajući ovaj izvještaj, mogu samo reći, dao Bog, ne ponovilo se – zaključio je Češek.