Kao što je ranije najavila, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je prošloga tjedna Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, priopćili su iz Ureda pučke pravobraniteljice. Prema zakonskim izmjenama, dio građana mora jednom u tri mjeseca osobno doći u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kako ne bi izgubili zdravstveno osiguranje.
-Ako pretpostavimo da se ovim izmjenama htjelo utvrditi broj osiguranih osoba te spriječiti zlouporabe, isto se moglo učiniti na drugačiji način. Osobni dolazak svakih par mjeseci ne bi trebao biti jedini način provjere životnih okolnosti u 21. stoljeću, a pri uvođenju ove obveze zaboravilo se na dio građana, poput onih kojima je kretanje nemoguće ili otežano. Iznimke nisu propisane u zakonu, kao ni donošenje rješenja, što je uvjet za ostvarivanje prava na žalbu - kaže pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Podsjeća kako sva zakonska rješenja, radi pravne sigurnosti odnosno prema načelu vladavine prava, trebaju biti unaprijed detaljno osmišljena i jasno propisana te obrazložena, a nedostatak toga ne može biti nadomješten tako da se naknadno omoguće pojedinačne iznimke. Pri tome je kod osmišljavanja novih zakonskih rješenja uvijek potrebno imati na umu učinke na pojedine skupine građana, ne zaboravljajući na najranjivije.
-Ministarstvo zdravstva je, umjesto obveze periodičnog osobnog dolaska, rješenje moglo tražiti u umrežavanju podataka između različitih tijela i jačanju njihove suradnje. Tako je, primjerice, bilo moguće jačati suradnju HZZO-a s inspekcijskim tijelima i povezati se s evidencijama Ministarstva financija – Porezne uprave (u vezi porezne rezidentnosti) i Ministarstva unutarnjih poslova (radi kontrole statusa hrvatskih državljana koji borave i rade u inozemstvu, a da pritom nisu regulirali promjenu/odjavu prebivališta u Hrvatskoj) - navodi pućka pravobraniteljica.
POVEZANI ČLANCI:
Ovakvo rješenje, dodaje, prelama se preko leđa onih osoba koje se ne mogu kretati ili se mogu kretati samo uz tuđu pomoć ili se nalaze na liječenju u nekoj zdravstvenoj ustanovi i zato ne mogu osobno doći. Dodatni problem je ako žive u mjestima koja nemaju javni prijevoz ili on nije dobro organiziran do mjesta u kojem se nalazi najbliži ured HZZO-a. Građani u ovim situacijama bit će u riziku da budu diskriminirani temeljem invaliditeta i zdravstvenog stanja ali i imovinskog stanja te stavljeni u nejednak položaj pred zakonom.
Također ukazuje da je trenutno nejasno i pitanje obveznog zdravstvenog osiguranja studenata koji redovito studiraju izvan Hrvatske i EU, iako RH ima ustavnu obvezu zaštite mladeži, a i za očekivati bi bilo da podržava mlade koji se obrazuju te da ima interes održavati vezu sa njima tijekom studija te poticati njihov povratak nakon studija u Hrvatsku. Poseban problem je što HZZO neće izdavati rješenja građanima da su odjavljeni iz zdravstvenog osiguranja, osim ga sami ne zatraže. No, upitno je koliko će ih imati informaciju o toj mogućnosti, a kako bez rješenja nije moguće niti podnijeti žalbu, to znači da će im u praksi biti onemogućeno pravo na žalbu.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti, pravobraniteljica je Ustavnom sudu predložila da do donošenja konačne odluke donese rješenje kojim će privremeno obustaviti provedbu ovih odredbi. Također je, s obzirom na niz različitih informacija dostupnih u javnosti, predložila da Ustavni sud o biti stvari odluči na temelju javne rasprave na koju će pozvati predstavnike Ministarstva zdravstva kao stručnog nositelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranja te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranja, kao provedbenog tijela. Ovo osobito jer kod izmjena i dopuna Zakona nije bio jasno definiran cilj koji se nastoji postići, niti je navedeno jesu li razmatrane i, ako jesu, zašto nisu odabrane manje otegotne mjere, kao što je umrežavanje podataka između tijela.
Podsjetimo, pravobraniteljica je na ove probleme upozoravala još i prije nego je navedeni Zakon poslan u saborsku proceduru, odnosno tijekom javnog savjetovanja, kao i u raspravama na saborskim odborima. Upozoravati je nastavila nadležne i nakon što je Zakon stupio na snagu, radeći na pritužbama građana, kao i javno putem medija. Kako nije bilo naznaka da će se ovakvo rješenje uvažiti, a niti razmotriti, obratila se Ustavnom sudu i dostavila mu sve informacije i argumente s kojima raspolaže.
>> VIDEO Mirni prosvjed Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika