Izlazak iz EU

Zbog Brexita kući u EU vraća se 200 tisuća Europljana

Foto: Reuters/PIXSELL
brexit
Foto: Reuters/PIXSELL
trump i brexit
Foto: Reuters
FILE PHOTO: A cyclist wears a pro-Brexit badge on her Union flag themed helmet outside the Supreme Court on the first day of the challenge against a court ruling that Theresa May's government requires parliamentary approval to start the process of leaving
Foto: Reuters/PIXSELL
Brexit Anti Brexit demonstrators protest outside the Houses of Parliament in London as MP's prepare to vote on a bill to allow Prime Minister Theresa May to trigger Article 50 marking the start of the formal Brexit process. Philip Toscano Photo: Press As
17.02.2017.
u 07:32
Izvješće koje je sastavio Europski parlament navodi da će bruxelleski monitoring Britanije trajati 5 godina nakon izlaska iz EU
Pogledaj originalni članak

Gotovo 200 tisuća stanovnika država Europske unije na vlastitoj će koži osjetiti Brexit – usporedo s izlaskom Velike Britanije iz EU,naime, možda i oni morati izaći iz Britanije.

To je samo jedan podatak iz dosad najobuhvatnijeg izvješća o “Brexitu u brojkama”, koji je sastavio Europski parlament i koji će se koristiti kao temelj za parlamentarnu rezoluciju o britanskom izlasku iz Unije.

Pregovarači će morati uzeti u obzir veliki nesrazmjer i posljedice po građane EU – u Britaniji trenutačno živi 3,3 milijuna radnika iz EU 27, dok, s druge strane 1,2 milijuna Britanaca prebiva u EU.

Broj britanskih turista u EU doseže 21,5 milijuna, dok čak 42 milijuna Europljana godišnje posjeti Britaniju. Dok je u Britaniji 125 tisuća europskih studenata, britanskih je u EU samo 15 tisuća.

Prvi će na udar doći “obični” radnici, njih 120 tisuća te 50.893 upućenih radnika, djelatnika koja je njihova tvrtka poslala u Britaniju. U rizičnu skupinu spada i 27 tisuća građana EU koji rade u Britaniji te granicu prelaze svakodnevno, primjerice iz Španjolske u Gibraltar ili iz Sjeverne u Republiku Irsku.

Studenti i predavači te znanstveni istraživači predstavljaju još jednu rizičnu skupinu – trenutačno 125 tisuća studenata iz EU studira u Britaniji, dok na britanskim fakultetima i visokim školama 15 posto nastavničkog kadra dolazi iz EU.

U pregovorima oko Brexita morat će se pročešljati čak 20.833 britanskih zakona i regulacija jer ih je toliko vezano i usklađeno s EU zakonodavstvom. Najviše njih – 4210 – dolazi iz područja vanjskih odnosa, 3012 iz poljoprivrede, a 2175 iz područja zaštite potrošača i sigurnosti. Kako će pregovarači na raspolaganju imati 500 radnih dana, u prosjeku će morati odraditi 40 zakona na dan.

Nakon odlaska Britanije, 73 stolica u Europarlamentu ostat će prazno. Europsko vijeće morat će prije EU izbora 2019. odlučiti što će biti s njima – hoće li ih jednostavno ukinuti ili će ih podijeliti preostalim državama kako bi ukupni broj zastupnika ostao 751.

I nakon formalnog prekida i izlaska Britanije iz EU, neće se tako lako moći otresti utjecaja Bruxellesa. EU će još pet godina nastaviti financijski monitoring Velike Britanije jer su projekti do 2019. podložni postevaluaciji do 2024. godine.

>> Ovim autima zbog Brexita prijeti poskupljenje od deset posto

>> Hrvatski liječnici masovno odlaze u tuđinu: 'Odlazak je racionalna odluka'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar neidemdalje
neidemdalje
19:45 19.02.2017.

Kad malo bolje pogledaš te brojke brexit je najbolje što se britaniji moglo dogoditi...

BA
Banirat
11:42 21.02.2017.

Studentima i radnicima koje su tvrtke poslale nista se nece desiti Ostali koji su stalno boravili preko 4 godine po zakonu imaju pravo na stalni boravak Ostalima ce biti kako se dogovore VVecina Britanaca u EU su umirovljenici koji su se nastanili u toplijim predjelima npr Spanjolskoj i Francuskoj Vlada je vec najavila da ce se Europske odredbe spojiti sa Britanskim zakonodavstvom i da ce se poslije toga ici na "ciscenje" - znaci ono sto ne odgovara Britaniji biti ce izbaceno iz zakonodavstva

Avatar comparator
comparator
10:45 18.02.2017.

Nevidljiva nit nas veže ali i puca . Ovaj puta ta nit doslovno potvrđuje kako pletivo te niti ima razna podrijetla . Pletivo Britanije je funta dok je Evropska nit Euro . Podrijetlo tih niti nema isti korijen ali ako bolje pogledamo shvaćamo kako se funta pokušava spasiti od utapanja koje slijedi Euru. Uzrok globalnog utapanja moneta se nalazi u krizi tehnologija koja preferira robotizaciju na štetu čovjekovog rada ali za razliku kad je višak radništva mogao pobjeći na novo otkriveni kontinent danas ni rat nije rješenje kako bi se stanovništvo desetkovalo i oslobodilo put novom putu kapitala . Ispada kako je čovječanstvo u svom paklenom krugu došlo do nevidljivog zida koji treba riješiti nekim drugim metodama ali se nadam kako kapital nije našao rješenje u stalnim zamjenama jeftinije radne snage s ruralnih područja ili zaraćenih područja Bliskog istoka. Bojim se da sam u pravu.