Nakon što je dokument “Žuti čekić”, koji predviđa poprilično kaotično stanje u Velikoj Britaniji dođe li do izlaska iz Europske unije bez dogovora, u srijedu navečer postao javan, premijer Boris Johnson nalazi se pod velikim pritiskom da ponovno okupi parlament kako bi se raspravile sve pojedinosti vladinih prognoza koje nisu nimalo dobre, a koje bi mogle potrajati i nekoliko mjeseci nakon što dođe do takvog oblika razdruživanja od EU. Johnson je jučer morao demantirati da je lagao kraljici kada joj je govorio o razlozima za raspuštanje parlamenta do 14. listopada, za što su ga optužili mnogi oporbeni političari.
Boris je lagao kraljici?
Laburistička stranka priopćila je da taj dokument govori o katastrofi koja samo što se nije dogodila, a škotska premijerka Nicole Sturgeom kazala je da je ime dokumenta promijenjeno prije nego što je pušten u javnost. Ona je naglasila da se scenarij izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU u staroj verziji dokumenta nazivao „najgorim mogućim scenarijem“, a sada se govori o “osnovnom scenariju”, što znači da je sada vlada potpuno sigurna da bi se onaj scenarij koji su predvidjeli kao najgori, doista i ostvario.
No posljednjih dana priča se da postoji još pesimističniji scenarij koji nazivaju „Crni labud“ u kojem su posljedice kidanja veza s EU opisane u još katastrofalnijem svjetlu. Sturgeon postavlja pitanje zašto se taj dokument ponovno skriva od očiju javnosti i od političara koji nisu među vladajućima i naglašava da bi Johnson morao što prije ponovno sazvati parlament kako bi se raščistile sve nedoumice oko ovih dokumenata.
I sama britanska javnost uznemirena je zato što će prema predviđanju iz „Žutog čekića“ doći do nestašice goriva, hrane, lijekova, brojnih poskupljenja koja britanski građani slabijih primanja ne bi mogli financijski izdržati. U posljednjih godinu dana radikalno se povećao broj obitelji koje nisu mogle plaćati najamnine za stanove ili kuće, pa su se preselili u razne oblike privremenog smještaja poput jeftinih hostela ili prihvatilišta. Brojke pokazuju da tako živi gotovo 85 tisuća obitelji s više od 126 tisuća djece.
Naime, kako je u posljednjih godinu dana Brexit bio jedina politička tema o kojoj se razgovaralo i na kojoj se radilo, štetu su pretrpjeli mnogi socijalni programi koji su obustavljeni ili stavljeni u stanje mirovanja. To je ujedno i najranjivija skupina koju bi Brexit bez dogovora mogao gurnuti još dublje u siromaštvo, pa čak i beskućništvo.
No Velika Britanija mogla bi izgubiti mnogo i na znanstvenom planu, osobito u istraživanjima vezanima za lijekove protiv raka. Naime, veliki broj znanstvenika i liječnika iz te zemlje uključen je u programe istraživanja nekih rjeđih oblika raka kod djece i pronalaženje lijekova za oboljele. Izlaskom iz Europske unije bez dogovora, britanski bi znanstvenici i liječnici naišli na čitav niz pravnih prepreka za daljnja sudjelovanja u već započetim projektima, upozorava The Guardian. Kako se gotovo svi ti istraživački projekti financiraju sredstvima EU, oni bi izgubili i sredstva koja su do sada imali.
Udar na znanost
Uz to, rejting britanske znanosti, i to ne samo u području istraživanja vezanih za rak, pao bi i na europskoj i na svjetskoj razini. Loša vijest za britanske istraživače raka i novih lijekova za tu opaku bolest je i to da se za neke projekte u kojima je sudjelovala Velika Britanija ili ih je čak vodila već regrutiraju znanstvenici iz drugih zemalja, ali i oboljeli koji bi sudjelovali u tim istraživanjima.
Kako se cjelokupni zdravstveni sustav Ujedinjenog Kraljevstva polako urušava pod pritiskom Brexita, statistički podaci pokazuju da se ova zemlja nalazi gotovo na začelju europske tablice kad je riječ o postotku preživljenja od svih oblika karcinoma, a nije bilo tako prije desetak godina kada su podaci bili među najboljima u Europi.
Sprema se velika ekonomska kriza, zato britanci napustaju brod koji tone.