Nakon punih 40 godina čekanja, već za dvanaestak mjeseci trebali bi početi radovi na projektu Senj-Kosinj, najvećoj investiciji Hrvatske elektroprivrede, ali i jednom od najvažnijih ulaganja u Hrvatskoj općenito.
Radi se o golemom energetsko-vodozaštitnom projektu koji, među ostalim, podrazumijeva gradnju dva akumulacijska jezera, gradnju dvije nove elektrane, rekonstrukciju jedne postojeće te gradnju novog 13,5 kilometara dugog tunela kroz Velebit. Ipak, ključni dio projekta podizanje je golemog akumulacijskog jezera na širem području sela Gornji Kosinj u općini Kosinj. Da bi to jezero bilo sagrađeno, Gornji Kosinj i cijeli niz okolnih zaselaka morat će biti iseljeni te potopljeni sa svim objektima koji se tamo nalaze.
Intervencija u prostor
Riječ je o možda najvećoj intervenciji u hrvatski nacionalni prostor od neovisnosti naovamo, a kao takav projekt će neosporno biti dobar test nove Vladine regulative s ciljem poboljšanja investicijske klime u državi. Naime, osim što je nužno provesti vrlo detaljnu studiju utjecaja na okoliš – koja bi prema riječima prvog čovjeka HEP-a Zlatka Koračevića trebala biti gotova u rujnu – projekt podrazumijeva izvlaštenje privatnih nekretnina, odštetu za 100-tinjak obitelji koje danas žive u Gornjem Kosinju, ali i premještanje dvije crkve te katoličkog i pravoslavnog groblja.
Ovo potonje moglo bi se pokazati kao ozbiljna prepreka jer ni u novom Zakonu o strateškim investicijama ne postoji formalna mogućnost za ubrzavanje tog procesa, a zasad se ni vjerske zajednice nisu jasno odredile prema tome.
Temeljem projekta, poplavljena bi trebala biti katolička crkva sv. Antuna u Gornjem Kosinju, obližnje katoličko groblje, kao i hram Rođenja Presvete Bogorodice u selu Mlakve te spomen-kosturnica s ostacima 286 građana srpske nacionalnosti ubijenih u 2. svjetskom ratu. Ti objekti morali bi biti premješteni na novu lokaciju, no zasad je nejasno gdje će to biti. Još 2006., kad je projekt zadnji put bio u središtu zanimanja javnosti, najavljivalo se da će katolička crkva sv. Ante i groblje iz Gornjeg Kosinja biti preseljeni u susjedno, inače pravoslavno, selo Lipovo Polje. Ipak, tada su stanovnici Kosinja, kao i lokalni župnik oštro prosvjedovali protiv mogućnosti da tamo uz postojeću pravoslavnu crkvu sv. Nikole bude sagrađena i nova katolička crkva.
Preseljenje ili obnova?
Je li to danas Katoličkoj crkvi prihvatljivo, nepoznato je, a svećenik koreničke parohije Dalibor Tanasić, zadužen za parohiju Mlakva i Lipovo Polje, najavljuje da bi novčana odšteta za preseljenje hrama mogla biti potrošeno za uređenje postojeće crkve.
– Bio sam kod načelnika općine Perušić i vidio planove po kojima bi se hram Rođenja Presvete Bogorodice i kosturnica trebali premjestiti na prostor crkve sv. Nikole. Bilo bi bolje da se novac utroši u obnovu crkve sv. Nikole. Mi bismo svakako tu onda uredili dio za hram, ali vidjet ćemo što će na kraju od svega biti i hoće li planirana ideja biti ostvarena ili će se naći neko drugo rješenje – kaže Tanasić.
>>Spas za Kosinj izgradnja 600 milijuna eura vrijedne akumulacije
Poštovani, u Gornjem Kosinju postoje dvije katoličke crkve, Svetog Ante i Svete Ane, također i dva groblja, na Šipkovom brdu i u Dragi. Priče o preseljenju slušamo svake godine, no o isplati stanovništva se ne spominje puno. Treba li im uzeti i ovo malo dostojanstva što im je ostalo? Hvala općini Perušić na "brzi"o Kosinjanima.