Ivanjski rovaš, najmanji gušter u Hrvatskoj koji naraste tek 13 centimetara, od čega mu je dužina tijela oko 2,5 centimetara rijetka je i zaštićena vrsta ne samo kod nas nego i u Europi. Ujedno je to i jedini gušter tropskog porijekla koji je tek prije pet godina pronađen na južnim padinama Papuka, na brdu Turjaku, a u Hrvatskoj još živi u okolici Iloka.
-To je jedina vrsta guštera u Hrvatskoj koja nema kapke i poput zmije ima stalno otvorene oči, što ga čini različitim od ostalih vrsta guštera našeg podneblja – kazao je prof. biologije Frano Barišić iz Katoličke gimnazije u Požegi koji se svojim učenicima još 2011. godine uključio u akciju očuvanja najmanjeg guštera.
Kolonizacija crnog bora na Turjaka, dodao je prof. Barišić, unutar šume hrasta medunca bila je i prvi znak polaganog procesa promjene strukture vegetacije, a time i smanjenja rijetkih vrsta organizama, u ovom slučaju ivanjskog rovaša.
-U suradnji s Parkom prirode Papuk razvili smo program zaštite staništa ovoga guštera čišćenjem unesenog štetnog crnog bora. Uklanjanjem će se otvoriti prostor za autohtone biljne vrste poput hrasta medunca i različitih vrsta prizemnog bilja. Mikrolokalitet na Turjaku možemo nazvati submediteranskim elementom unutar kontinentalne Hrvatske, jer riječ je o južnoj padini Papuka s velikim brojem sunčanih sati tijekom godine, što kao stanište pogoduje ivanjskom rovašu – rekao je biolog Dušan Jelić, ravnatelj herpetološke udruge Hyla, ujedno voditelj projekta u koji su se pored Parka prirode Papuk i Katoličke gimnazije uključili i djelatnici Hrvatskih šuma.
Prije dvije godine u akciji je uklonjeno 20 stabala crnog bora, a ove jeseni ne samo da je nastavljeno uklanjanje crnog bora nego se krenulo u prikupljanje žira hrasta medunca i njegovo sađenje.
Među onima koji su sudjelovali u ovogodišnjoj akciji bio je i Krešimir Mandić, učenik Katoličke gimnazije. –Inače jako volim prirodu i bilo mi je drago što sam sudjelovao u ovoj akciji jer me posebno fascinira životinjski svijet na Papuku –kazao je Krešimir. S njim je bio i njegov školski kolega Karlo Brus. –Bilo je super. Skupljali smo žirove kojom smo sadili, a prije toga smo uklanjali porušena stabla crnog bora. Bio sam i na prošloj akciji prije dvije godine, tada sam išao u prvi razred gimnazije – ističe Karlo.
>> Ima li zaista života na Marsu: Gušter na fotografijama NASA-e?