U borbi za preživljavanje u 2015. godini, stradala je znanost. Država je odlučila srezati proračun za istraživanja za 25 posto, čime su političari ponovno uspjeli dokazati da nemaju ni viziju ni interes širi od jednog mandata. Od istraživanja koja nam mogu donijeti iskorak naprijed, novu tehnologiju ili nova znanja u drugim područjima, važnije je bilo za koju kunu podignuti plaće, isplatiti sportske mirovine, financirati još jedno od spomen-obilježja rata ili pak obnoviti spomenik kulture.
Nije da je riječ o rasipanju novca, ali mala ekonomija poput Hrvatske može se iz krize izvući jedino znanjem i inovacijama. U protivnom (p)ostat ćemo zemlja jeftinih radnika za jednostavne poslove, sluga pametnim ekonomijama, poput Baskije, jedne od danas najrazvijenijih regija u Europi, koja se protiv krize odlučila boriti upravo ulaganjem u znanost, za koju se izdvaja za Hrvatsku nevjerojatnih 5 posto BDP-a.
Baskija nije izoliran primjer, tu su i Irska, Japan, J. Koreja, Hong Kong... Sudeći po njihovu iskustvu, Hrvatska će, prema proračunu, preživjeti 2015., ali bez razvojnih projekata u znanosti, pitanje je u kakvom će stanju i s kojim intelektualnim resursima dočekati 2025.
>>Lovrinčević: To je kvazi-proračun, ide se u nova zaduženja pa u rebalans
Ima znanost dosta zamračenih para, neka ih korisno upotrijebi.