Karlovac je i ove godine pod vodom, Dalmacijom divljaju poplave, Pelješac se ljetos borio s požarima, a nedavno s velikim potopom... Sve su to posljedice globalnih klimatskih promjena koje se osjete i kod nas. Klimatolozi poručuju da upravo klimatske promjene, prvenstveno zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova, dovode do povećanja intenziteta oborina i time do bujičnih poplava te češćih sušnih razdoblja i toplinskih valova.
Ekološka rješenja
Baš se taj scenarij odigrao u Hrvatskoj ove godine – ljeto je bilo izrazito sušno s toplinskim udarima, a sad su nastupile bujične poplave. Biolog i voditelj projekta Rijeke Hrvatske Goran Šafarek kaže da klimatske promjene utječu na padaline.
– U budućnosti će biti još gore. Nasipima i ustavama previše smo kanalizirali rijeke. Sve je više vode i padalina, a sve manje prostora, a to je recept za katastrofu – upozorava Šafarek.
Rješenje za izbjegavanje te katastrofe je, objašnjava, ublažavanje klimatskih promjena. Što se tiče praktičnih rješenja obrane od poplava, smatra da se uz tradicionalni način obrane od poplava, poput gradnje nasipa, trebaju primijeniti i ekološka rješenja, a to su proširenja korita rijeka na poplavne šume i livade.
– Njemačka polovicu svog budžeta za obranu od poplava ulaže u proširenje korita rijeka – kaže Šafarek. Ističe da treba razlikovati poplave od šteta od poplava. Poplave su se i prije događale i događat će se i ubuduće jer je to prirodno. Za štete od poplava odgovoran je čovjek zbog regulacije rijeka, klimatskih promjena, naseljavanja...
Kao i sve druge zemlje, i Hrvatska se mora boriti protiv klimatskih promjena, ali i prilagoditi onima koje su se već dogodile. Tako u Ministarstvu zaštite okoliša, za borbu protiv klimatskih promjena, izrađuju Strategiju niskougljičnog razvoja radi smanjenja emisije CO2, a koja je u završnoj fazi. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama trebala bi pak biti gotova u prvoj polovici 2017.
Porast razine mora
U Ministarstvu navode da je zbog klimatskih i geografskih obilježja Hrvatska prepoznata kao izrazito ranjiva na klimatske promjene. Tako se može očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, a očekuju se i utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, biološku raznolikost, ljudsko zdravlje...
>>Vučić ponudio pomoć Milanoviću, pod vodom 300 obitelji: Ovo je katastrofa
>>Izvanredno stanje: Kupa i Korana nabujale preko noći, poplavljeno stotinu kuća
dal mozete malo opsirnije napisat nesta o clanku o neredima u svedskoj???(ispricavam se sta ovdje to pisem ali tamo nisu dozvoljeni komentari)