Zbog krivotvorenih igračaka i alkohola gubimo 835 milijuna kuna

Zbog prodaje krivotvorenih proizvoda, četiri sektora – farmaceutski, kozmetički, alkoholnih pića te igračaka i igara – godišnje u Hrvatskoj izgube 835 milijuna kuna prihoda od prodaje, dok se u Europskoj uniji taj iznos penje na 141,6 milijardi kuna.

U novom, upravo objavljenom izvješću Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) procjenjuje se da proračuni država EU godišnje ukupno izgube i do 111,8 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda na tržištu kroz smanjene izravne i neizravne naplaćene poreze, ali i zato što nezakoniti proizvođači ne plaćaju socijalne doprinose.

Na udaru djeca

Posljedice nisu pogubne samo za gospodarstvo; za građane to znači manje novca za javne usluge, a najkritičnije je da je čak 97 posto krivotvorina ocijenjeno proizvodima od velike opasnosti za potrošače. Utvrđeni su rizici zbog prisutnosti kemikalija, opasnost od požara, gušenja, davljenja, električnih šokova i oštećenja sluha. Veliki je udio otkrivenih krivotvorina bio namijenjen djeci; igračke, proizvodi za njegu i odjeća. Sektorski gubici u farmaceutici u Hrvatskoj su u godinu dana iznosili 394 milijuna kuna, u EU 45 milijardi kuna, a u kozmetici i osobnoj njezi u Hrvatskoj 315 milijuna kuna, u EU 71,7 milijardi kuna.

Od objave prethodnog izvješća u 2019. sektor kozmetičkih proizvoda i osobne njege zabilježio je porast gubitaka prihoda od prodaje za više od 19 milijardi kuna, najviše među svim ispitanim sektorima. U EU udio gubitaka prihoda od prodaje u tom segmentu iznosi oko 14,1 posto, u Hrvatskoj 14,7 posto. Gubici u prodaji vina i jakih alkoholnih pića dosegnuli su u Hrvatskoj 77 milijuna kuna, u EU 17,1 milijardu kuna, dok je u sektoru igračaka i igara kod nas  izgubljeno 49 milijuna kuna, a u EU 7,8 milijardi.

  Nije posrijedi samo kršenje prava iz intelektualnog vlasništva; u pozadini je opasan kriminal. Gospodarska i socijalna šteta koju uzrokuje krivotvorenje odnosi se na prihode, no istraživanje koje su proveli EUIPO i Europol otkriva i poveznice između krivotvorenja i drugih teških kaznenih djela. Tijela za provedbu zakonodavstva od 2016. provela su 29 velikih operacija za suzbijanje krivotvorenja i piratstva, a bile su usmjerene na organizirane zločinačke skupine upletene i u druge oblike teškog kriminala poput trgovine drogom i ljudima, pranja novca, krivotvorenja isprava, kibernetičkog kriminala i financijskih prijevara.

Proizvode 45% BDP-a

– Krivotvorenje nije zločin bez žrtve. Lažni proizvodi oduzimaju prihode od prodaje zakonitim poduzećima, a vlade osiromašuju za prijeko potrebni prihod. Sa sobom nose nedvojbene zdravstvene i sigurnosne rizike za osobe koje ih upotrebljavaju. Naša suradnja s Europolom pokazuje da se imovinskom koristi ostvarenom od krivotvorenja može podupirati teški organizirani kriminal – kaže Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a. Ukupan je doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva u gospodarstvu EU oko 45 posto BDP-a i 29 posto zaposlenosti, uz dodatnih 10 posto u sektorima koji im dobavljaju robu i usluge. Ostvaruju 96 posto robnog izvoza iz EU, a radnicima isplaćuju 47 posto veće plaće od ostalih sektora.