Od ulaska u EU hrvatski je izvoz porastao 40 posto, a broj izvoznika se utrostručio. Upravo je ulazak u EU bio daleko najveća struktura reforma u Hrvatskoj, a sad se nalazimo pred novim projektom – uvođenjem eura, kazao je guverner Boris Vujčić na Liderovu klubu izvoznika koji okuplja tvrtke čija se vrijednost procjenjuje na 12 do 14 milijardi kuna godišnje. Lani je izvoz porastao iznad svih očekivanja, oko 14 posto, te se kretao oko 14 milijardi eura.
Datum ulaska nije poznat
No, organizatori skupa tvrde kako je izvozna klima i dalje izrazito loša, a povećanje izvoza događa se bez vladinih mjera i poticaja od nositelja službene ekonomske politike. Dvije trećine hrvatskog izvoza ide prema članicama EU, no lani se za petinu povećao izvoz i na ostala tržišta, posebno američko, na koje se bilježi veliko povećanje izvoza oružja i lijekova. Guverner je također mišljenja da iza povećanja izvoza ne stoje potrebne strukturne promjene, već pozitivan učinak pristupanja EU. U ovom trenutku nije određen datum hrvatskog preuzimanja eura, a tek će nakon ulaska u tečajni mehanizam vlada biti u mogućnosti odrediti ciljane datume. Guverner je pojasnio da ne postoje jasno definirani kriteriji za ulazak u ERM 2 tečajni mehanizam, a on se ne može dogoditi bez podrške svih članica eurozone.
– Takvu je podršku uvijek lakše osigurati uz zdrave fundamente i odgovorno vođenje ekonomske politike. Nizak potencijalni rast i kvaliteta institucija mogli bi bili glavni argument protiv našeg ulaska u eurozonu – upozorio je Vujčić, a kao primjer naveo situaciju u pravosuđu. Rekorderi smo po vremenu potrebnom za donošenje prvostupanjske presude u građanskim ili trgovačkim parnicama ili duljini naplate potraživanja u stečajnom postupku (3 godine).
– Hrvatska je po izdvajanjima za obrazovanje malo ispod europskog prosjeka, ali su rezultati naših učenika na međunarodnim natjecanjima znatno lošiji – kazao je Vujčić. Uz Sloveniju, imamo i najprogresivnije oporezivanje dohotka, probleme s održivosti zdravstvenog sustava, dok su kod mirovinskog sustava dugoročne projekcije bolje nego u zemljama koje nemaju drugi stup.
Manjak radnika koči razvoj
Vujčić kaže da ne postoje štete od gubitka monetarnog suvereniteta jer se zbog velikih ograničenja (dominacija devizne klauzule, otvorenost, vlasništvo stranih banaka) nije ni koristio “kanal realnog tečaja”. Alen Premužak, predsjednik uprave Dalekovoda, gdje je održan skup, kaže da je Dalekovod u četiri godine otplatio sav dug prema dobavljačima, i sad još ostaje da se zatvore odnosi prema bankama. Budući da će se izdaci za vraćanje duga smanjivati, Dalekovod planira nove investicije, no Premušak upozorava da nedostatak kvalitetnog kadra postaje ozbiljna zapreka za razvoj. Dalekovod inače, ima niz ugovorenih poslova u skandinavskim zemljama.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
i ne samo euro stopirati nego i njega.