- Zbog premalih sredstava za zdravstvo u proračunu ili će se smanjiti obim usluga ili će se osigurati više novca - rekao je šef HZZO-a Siniša Varga na Drugoj regionalnoj konferenciji o poslovanju u zdravstvu koja je održana u Esplanadi. U društvu se stječe dojam da je sve dostupno u okviru osnovnog osiguranja no to nije točno.
- Treba jasno odrediti što pokriva osnovno osiguranje, a sto će se moći dobiti u okviru dodatnih osiguranja - naglasio je. I danas postoji košarica usluga no ona je preširoka i za nju treba 25 do 28 milijardi kuna godišnje, a u proračunu je osigurana samo 21 milijarda. Veći priljev novca u sustav može se osigurati ili tako da pacijenti vise participiraju u troškovima ili da se otvori tržište privatnim osiguranjima, smatra Sani Pogorilić iz Udruge Inovativnih proizvođača lijekova. Dosta je, poručuju proizvođaci lijekova i veletrgovci, da oni izvlače situaciju obrastajući dugove. Ulaskom u EU računi će se morati plaćati u zakonskim rokovima, pa se očito puno očekuje od predstojeće reforme zdravstva i rezanja troškova koju planira Ministarstvo zdravlja. Inače, poručuju sudionici, predstojeća sanacija će biti samo jedna od šest koje su rađene u posljednjih 13 godina I u koje je bačeno 12,7 milijardi kuna. A da ni ova reforma neće uspjeti smatra prof. Nikica Gabrić.
- Neće uspjeti jer iza nje nije stala Vlada - rekao je Gabrić. Hrvatska, poručio je, nema hrabrog premijera ni hrabre ministre, samo političke kalkulante koji, umjesto da rade za ljude koji su ih izabrali, vodi isključivo želja da ostanu na vlasti.
>>Ostojić ne želi 5,2 milijarde kuna dok ne sanira bolnice