CRIKVENICA Prekršajni sud zatrpan spisima

Zbog manjka sudaca prekršaji idu u zastaru

15.04.2009.
u 15:29
Pogledaj originalni članak

Gomilanje sudskih predmeta koji godinama čekaju rješavanje, a često se i ne riješe jer ih “pojede” zastara, svakodnevica je većine sudova u Hrvatskoj, a po tome se, na žalost, ne izdvaja ni Prekršajni sud u Crikvenici.

U sud bez kišobrana
Predsjednik suda Branko Kulentić žali se na višegodišnji manjak sudaca. Naime, uza nj za izricanje pravde prema prekršajnom zakonu zadužena je još samo sutkinja Ana Cvitković. Ako se zna da je godišnja norma 850 predmeta po sucu, a da je godišnji priljev i veći od 3000 predmeta - primjerice, 2007. godine 3400 - jasno je otkud porazna statistika.

Troje sudaca i barem jedan sudski savjetnik umnogome bi izmijenili tu sliku nabolje, kaže Branko Kulentić, ali nije optimist. Pogotovo nakon što je od prošle godine u primjeni novi Prekršajni zakon, po kojem se priljev novih predmeta smanjio na 2060, a rok zastare se s dvije godine udvostručio na četiri godine. Tako su tijekom 2008. Branko Kulentić i Ana Cvitković riješili 1626 predmeta, dok ih je u radu ostalo 3845.

Ako ne dobiju potrebno pojačanje, malo je vjerojatno da će izbjeći sudbinu prethodnika u zastari. Za utjehu, ako se tako uopće može nazvati, jest da su spisi odnedavno pohranjeni na suhom, jer je prije dva tjedna Prekršajni sud napokon promijenio adresu - iz trošne zgrade u Tomislavovoj 114, u koju se za kišna vremena ulazilo s otvorenim kišobranom, preselio je na drugu stranu ulice, u suteren Općinskog suda u Tomislavovoj 85a.

Udvostručeni ”kvadrati”
U uređenje je iz gradskog proračuna - jer oba su prostora u gradskom vlasništvu - uloženo oko 300.000 kuna, a pripomoglo je i Ministarstvo pravosuđa. Sud je udvostručio prostor, iz 90 četvornih metara preselio je u 178 “kvadrata” s pet prostorija, kojima su se u prošlosti koristili Centar za obavješćivanje i Ured za obranu. Do idile nedostaje sitnica - suci!

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr