Zbog namještanja posla s otpadom u privatne džepove strpali milijune

Otprilike sto milijuna kuna isisanih iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u poznatome slučaju s PET-ambalažom, zbog čega se godinu dana vodi istraga protiv bivšeg šefa Fonda Vinka Mladinea i navodnih sudionika, samo je kap u moru novca što se nezakonito slio u privatne džepove u poslovima zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Gotovo nijedan ekološki projekt u posljednjih nekoliko godina nije "čist", a postojao je jasno razrađen sustav prema kojemu su se dodjeljivale koncesije, izrađivale i prihvaćale studije, donosili pravilnici, uvijek na protekcionistički i, vjerojatno, koruptivan način.

Koncesije na preporuku?

Tvrdnje su to insajdera iz Brodarskoga instituta, znanstvene institucije koja je, prema njegovim riječima, bila jednom od karika u lancu kojim su se unosni poslovi zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada dodjeljivali koncesionarima pod sumnjivim okolnostima. Svoje je spoznaje, kaže, prije godinu dana podijelio s USKOK-ovim istražiteljima.

Kao ključnu osobu u tome lancu spominje Nikolu Ružinskoga, od 2005. pa donedavno državnog tajnika u bivšem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a ujedno i šefa nadzornog odbora Brodarskog instituta. Ispričao nam je četiri slučaja koji slikovito pokazuju kako je taj sustav funkcionirao.

– Ljudi iz tvrtke Eko-Velebit iz Gračaca došli su u Brodarski institut i kazali kako ih šalje Ružinski i da će dobiti koncesiju za otkup plastične ambalaže od jestivog ulja, jogurta, kozmetike i slično. Mi smo im napravili studiju, a tada je ta tvrtka imala samo skladišni prostor, ništa drugo. Doista su dobili koncesiju, a potom i milijunski iznos od Fonda za zaštitu okoliša – rekao je naš izvor.

Na istovjetan je način, tvrdi, dodijeljena koncesija za elektronički otpad – Brodarski je institut studiju za virovitičku tvrtku napravio nakon "preporuke" državnog tajnika. Institut je trebao izraditi i pravilnik o otpadnim uljima, to mu je i plaćeno, ali posao nikad nije dovršen.

– Na kraju je meni nepoznata skupina u Ministarstvu izradila neki copy-paste pravilnik, potpuno mimo zakonske procedure – veli taj znanstvenik.

Kao posebnu priču izdvaja projekt termoelektrane na drvnu biomasu u Koprivničkom Ivancu, poznate kao "Friščićeva elektrana" zbog toga što bi se gradila u selu u kojemu živi bivši potpredsjednik Sabora. Taj je projekt dobio dopusnicu Ministarstva zaštite okoliša unatoč brojnim prigovorima, a takvo je rješenje potpisao državni tajnik.

Posao za posao

– Prije tri godine na jednome je sastanku rečeno kako će nam Ružinski dati veliki posao i da zbog toga Brodarski institut mora dobiti ovlaštenje za nostrifikaciju projekata iz područja strojarstva i elektrotehnike. Iako se tim poslovima nikad nismo bavili, od Ministarstva zaštite okoliša dobili smo takvo ovlaštenje, a potom i posao za "Friščićevu elektranu" – ispričao je naš sugovornik.

On nije jedini koji upozorava na sumnjive projekte u kojima je glavnu riječ vodio glavni državni dužnosnik za zaštitu okoliša.

"Koliko još osobnih pogrešaka, iako su u pitanju ljudski životi i njihovo zdravlje, smije napraviti Nikola Ružinski, inače predobro zaštićeni državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, koje u konačnici štetu, osim nama, građanima Pule i Medulina, nanose i Vama, kao i cijeloj Vladi RH? Je li konačno sazrelo vrijeme za crveni karton Nikoli Ružinskom?", upitala je u pismu još 2008. godine tadašnjeg premijera Ivu Sanadera ekološka koordinacija Istarski grozd, ponukana sumnjivim okolnostima pod kojima se gurao projekt županijskog odlagališta otpada Kaštijun.

Ekooaktivisti su tada pozvali USKOK da, među ostalim, istraži zbog čega je posao izrade projektne dokumentacije, vrijedan dva milijuna kuna, povjeren izravnom pogodbom, bez javnog natječaja.

Iste godine kad je Istarski grozd pisao Sanaderu, sadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, tada kao oporbena saborska zastupnica, podnijela je Županijskome državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ružinskoga, Mladinea i svoje prethodnice Marine Matulović-Dropulić zbog teških kaznenih djela protiv okoliša tijekom sanacije azbestnog otpada iz kruga tvornice Salonit u Vranjicu. Zanimljivo je to da je ŽDO u siječnju prošle godine prijavu odbacio kao neosnovanu, ali se istodobno slučajem Salonit počeo baviti USKOK, koji je na sumnju u nezakonitosti naišao baveći se vezama između Fonda da zaštitu okoliša i afere Fimi media. Ne zna se je li u tome predmetu osumnjičenik samo Mladineo ili su to i Ružinski te M. Matulović-Dropulić.

Aktualna ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u prvim je istupima izrazila sumnju kako postoji korupcija u sustavu gospodarenja otpadom i njegovim zbrinjavanjem, najavivši zakonodavne promjene koje bi to ubuduće spriječile. Također je rekla da u Fondu za zaštitu okoliša "već kampiraju DORH i USKOK i češljaju svu dokumentaciju".

Ombla visokog rizika

– Da je sve u redu, ne bih već sada pokrenula revizije nekih projekata – kazala je M. Holy.

Riječ je o već poodmaklom projektu za hidroelektranu Ombla u Rijeci, za koju su konzultanti EBRD-a ustvrdili da je riječ o eksperimentu visokog rizika te za "Friščićevu elektranu", koja je trebala niknuti na nekoliko metara od Podravkine tvornice dječje hrane.

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy kaže da raskrinkavanje mogućih kriminalnih anomalija u sustavu gospodarenja otpadom prepušta pravosuđu te da se u njegov posao kao predstavnica izvršne vlasti i ne smije miješati.