Iako je najavljeno za ovu sjednicu Vlade, mjere uštede u proračunu predstavit će se za tjedan dana, a razlog je navodno opet nesuglasica između koalicijskih partnera oko najavljenih mjera. Prva mjera su više trošarine, kalkulira se povećanje za 20 lipa, što bi, uzme li se prošlogodišnji slučaj kada je bilo isto povećanje, moglo značiti poskupljenje goriva za oko 50 lipa. Jedina razlika je što se je tada cijena utvrđivala prema zadanoj formuli, a sada se formira slobodno.
U Ini za sada, dok nema službene najave, ne žele komentirati. Prema ranijim iskustvima, rast cijena goriva, mogao bi povući i rast cijena ostalih proizvoda, što bi bio dodarni udar na kupovnu moć. Jedino je pozitivno, kaže analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić, što rast cijena trenutačno ne bi uzrokovao jaču inflaciju, jer trenutačno cijene padaju. Vlada u svakom slučaju može računati sa sigurnim većim prihodima od trošarina na gorivo koje su ionako najizdašniji posebni porez, oko šest milijardi kuna.
Planira se i uvođenje trošarina na telekomunikacijske usluge, no takvo što, smatra analitičar Đuro Lubura, nije dobar signal, ne samo kompanijama iz tog sektora, nego svim ulagačima. S druge strane, vide li se podaci iz godina kada smo tu trošarinu imali, one su donijele prihod u proračunu od oko pola milijarde kuna. A uvele su se s opravdanjem da telekomunikacijske kuće moraju investirati. – Posljednji put je posebna naknada za telekomunikacijske usluge ukinuta 2012. nakon što su operatori predstavili investicijski plan u visini dvije milijarde kuna koji je prihvaćen i provodi se. Osim toga, slijedom teškog gospodarskog trenutka, operatori su kupili radiofrekvencijski spektar za LTE unatoč tome što država nije osigurala potpunu iskoristivost tog spektra. Do sada su telekom operatori samo na to ime u državni proračun uplatili 668 milijuna kuna, a u slijedećih deset godina uplatit će dodatnih 450 milijuna kuna.
Ponovno uvođenje naknada vrlo bi se negativno odrazilo na daljnje investicije u telekomunikacijskom sektoru, što u konačnici uvijek dovodi do nezadovoljstva građana – tvrdi Sarita Bukovčan, predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske. Bi li se uvođenje te trošarine odrazilo na krajnjeg potrošača, komentara nema, no kako kaže Lubura, posljedice će potrošači sigurno osjeiti, ili kroz cijenu, ili slabijom uslugom, jer će se kompanijama smanjiti novac za nove investicije. – Vlada treba pokrenuti reforme, a ne se baviti smišljanjem kako povećati porezni teret, bilo za tvrtke ili građane – komentira hadezevoka Martina Dalić, ali s čim se slažu i svi analitičari već dulje vrijeme.
>> Nove trošarine na mobitele, veće na gorivo, porez na drugi dohodak...
Vlada misli ako pet dana nije promijenila tri zakona, pet pravilnika, promijenila 2-3 trošarine, ukinula 2-3 parafiskalna nameta, uvela 5-6 novih, zamijenila 7-8 dužnosnika trećeg ešalona, napravila još jednu reformu zdravstva, vlada misli da nije radila ništa. Oni su svoj posao shvatili kao neprekidno mijenjanje uvjeta poslovanja, permanentne reforme svega i svačega. Građani su već ludi od promjena.