Županijski sud odlučio, štrajk je zakonit: Službenici i namještenici do daljnjeg nedostupni građanima

Državni službenici i namještenici u sudbenim tijelima i državnim odvjetništvima jutros u 7 sati krenuli su u štrajk. Županijski sud u Zagrebu donio je odluku kako je štrajk zakonit, što znači da će službenici i namještenici u sudbenim tijelima i državnim odvjetništvima do daljnjeg biti u štrajku, kazala je glasnogovornica Sindikata Marijana Tomić. Također je rekla i kako ih je ministar Malenica pozvao na sastanak danas u 14.30, a nakon razgovora s ministrom saznat ćemo ostaju li sudovi, gruntovnica i jos neka tijela paralizirani, odnosno praktički nedostupni građanima.

- Sad je stigla informacija da je oko 3.500 ljudi pristupilo štrajku, veliki je odaziv. Obavljaju se nužni poslovi. Razgovarat ćemo s povjerenicima, još je sve neizvjesno. Zakon o plaćama čekamo već dvije godine. Mi smo podržali suce, a na Vladi je da vidi kako će riješiti ovaj problem - jutros je potvrdila predsjednica SDLSN-a Iva Šušković.

Još se jutros čekala odluka je li štrajk zakonit ili ne, a da je ova odluka bila odbačena na Županijskom sudu, sudovi bi od 10 sati radili punim kapacitetom. "Stali smo s radom, dok nema pravde za nas, pravda će stajati i za sve druge građane. Od ministra očekujemo da shvati da se s nama treba razgovarati, da treba poslušati naše zahtjeve", istaknula je na konferenciji za medije Marija Paun, sindikalna povjerenica na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je najveći sud u Hrvatskoj.

Paun je pokazala na naljepnicu bombona 505 s crtom na majci, istaknuvši kako on predstavlja najnižu plaću u pravosuđu. Navela je kako tijekom postupka mirenja nisu dobili nikakvu ponudu koja bi ih zadovoljila, a traže da se za 400 eura neto svima digne plaća, odnosno da imaju prosječnu plaću u Hrvatskoj.

Pred sudom se okupilo oko 500 službenika s transparentima i zviždaljkama, a po cijeloj Hrvatskoj štrajka oko 3500 zaposlenika kako bi iskazali nezadovoljstvo uvjetima rada i plaćama. Odaziv na ovom sudu je stopostotan, a na drugima se kreće oko 80 do 90 posto, dodala je.

– Vlada je prošlog tjedna predložila privremenu mjeru zabrane štrajka, a u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu donesena odluka kojom se ta mjera ne odobrava, što znači da u ponedjeljak u 7 krećemo sa štrajkom. Međutim, Vlada je u drugom dijelu tužbe tražila da se utvrdi je li štrajk zakonit ili nije, a odluka o tome će biti objavljena u ponedjeljak u 10 sati. Ovisno o toj odluci vidjet ćemo što i kako dalje – pojasnila je ranije Marijana Tomić, glasnogovornica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN). Kako izgleda štrajk na sudovima?

– S obzirom na to da Vlada u postupku mirenja nije propisala koji su to nužni postupci koji se ne smiju prekidati na sudu, naši službenici i namještenici radit će samo one poslove koji su prijeko potrebni radi sprečavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva. Ovo sve drugo manje važno će čekati – pojasnila je Tomić. To konkretno znači da se neće obavljati zapisničarski i upisničarski poslovi, baš kao i zemljišnoknjižni i pomoćni tehnički poslovi. Sve ono što se u vidu usluge pruža građanima stat će. Gotovo niti jedna sudska rasprava koja je zakazana prije deset sati neće se održati, a ovisno o odluci u deset, rasprava možda neće biti i cijelog dana. O razlozima zbog kojih su uopće krenuli u štrajk više je rekla predsjednica SDLSN-a Iva Šušković.

POVEZANI ČLANCI:

– Naši ljudi koji imaju sramotno niske plaće, prosječno 600 eura, za iznimno odgovorne radne zadatke, očito ovoj Vladi ne vrijede ništa i ne brine ih što su dovedeni na rub životne egzistencije. Istodobno, Vlada se s liječnicima i sucima sve dogovorila te udovoljila njihovim zahtjevima. Nakon niza neuspješnih sastanka s Ministarstvom pravosuđa i pregovora o povećanju plaća za 400 eura za najniže rangirane službenike u pravosuđu, nama nije preostalo ništa drugo nego štrajk – kazala je Šušković.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica pojasnio je kako je Vlada tražila zabranu štrajka smatrajući da je nezakonit jer SDLSN traži povećanje koeficijenta za svoje članove koji rade u pravosuđu, a o tome se ne može pregovarati jer koeficijente uredbom uređuje Vlada. Drugi razlog zbog kojeg traže zabranu jest nereprezentativnost SDLSN-a. Tvrde da ju je Sindikat izgubio jer im je dio članstva prešao u policijske sindikate.