Zbog poplave petica prijamni ispit sad bi uveli u gimnazijama

Na žalost, ne možete se upisati kod nas. Znam da imate maksimalnih 60 bodova, ali razredi su već popunjeni onim đacima koji imaju 64, 63 ili 62 boda. Ovakve situacije, kojih je ove godine za upisa u srednje škole bilo zaista mnogo, više se ne bi trebale događati.

Naime, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) napokon je odlučilo pronaći novi model upisa u srednje škole, svjesno poplave odlikaša osnovaca. Kako nam otkriva državni tajnik u MZOŠ-u Želimir Janjić, već u rujnu okupit će se skupina stručnjaka u kojoj će biti i ravnatelji uglednih srednjih škola kako bi već jednom utvrdili kriterije za najpoštenije upise u srednje škole.

U igri i mala matura

Barem dok se ne uvede mala matura koja bi vjerojatno smanjila broj odlikaša u osnovnoj školi.

Iako je tim stručnjaka tek u osnivanju, ideje kako bi se spriječilo da učenik sa, primjerice, 60 ili 61 bodom ostane bez mjesta u željenoj gimnaziji zbog čega mora, iako je odlikaš, čekati drugi upisni krug ili se upisati neku drugu školu u kojoj je ostalo mjesta, već postoje.

– Ja i moji profesori smatramo da bi svi koji žele upisati našu školu trebali položiti test iz matematike. Mi smo ipak matematička gimnazija i nama bi ocjena s toga testa bio najbolji pokazatelj koliko je kandidat kvalitetan. Tada nam se ne bi događalo da mjesec dana nakon što nastava počne đaci prvih razreda na našem inicijalnom testu iz matematike imaju katastrofalne rezultate – kaže Veronika Javor, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, koju na ovogodišnjim upisima nije uspjelo upisati više od 45 učenika s maksimalnih 60 bodova. Isti model, smatra Javor, mogao bi se primijeniti i na druge gimnazije.

Primjerice, za jezične gimnazije kandidati bi mogli pisati testove iz jezika, a za opće iz nekog drugog predmeta koji škola smatra bitnim. Ideju o uvođenju testova uz bodove iz sedmog i osmog razreda osnovne škole podržava i Mirjana Matijević, ravnateljica splitske III. matematičke gimnazije.

– Da imamo dodatni test iz matematike, tada bismo doista mogli odrediti koji su kandidati najkvalitetniji. Ovako moramo primiti samo one koji imaju sve same petice pa nam se škola polako pretvara u žensku gimnaziju jer mnogi dečki, genijalni matematičari, i nemaju baš sjajne ocjene iz ostalih predmeta – kaže Matijević.

Poželjan model upisa u srednje škole bio bi i onaj online-prijavama po uzoru na ovogodišnje upise na fakultete. Primjerice, svaki osmaš mogao bi na internetu odabrati, primjerice, pet željenih srednjih škola, a na temelju ocjena i dodatnih bodova računalo bi mu pokazalo gdje se sve može upisati, a gdje su mjesta već popunjena “boljim” đacima.

Bod i za uzorno vladanje

Takvom centralizacijom upisa, vjeruju neki ravnatelji, spriječile bi se sada česte sitaucije u kojima odlični đaci zadnji dan upisa hrle po dokumente u gimnaziju koju nisu uspjeli upisati da bi se upisali u neku u kojoj je ostalo mjesta. No ovakav model poprilično je skup.

Postoje i ideje da se poveća maksimalan broj bodova i to tako da se dodatno boduje, primjerice, učenje dvaju stranih jezika, odlična ocjena iz informatike... Tim smjerom MZOŠ je krenuo ove godine bodovanjem uzornog vladanja u 7. i 8. razredu. No koji će prijedlog na kraju pobijediti, znat će se na jesen kada se tim stručnjaka sastane.