gornji miholjac

Zbog propalog biznisa s bazenom ostao čak i bez obiteljske kuće

Foto: Dragutin Šantoši
Zbog propalog biznisa s bazenom ostao čak i bez obiteljske kuće
06.04.2010.
u 16:40
Poduzetni investitor u projekt je krenuo računajući da će na njegov bazen dolaziti osnovnoškolci koji bi tamo učili plivati, no oni su bazen - zaobišli.
Pogledaj originalni članak

Uz poljoprivrednu proizvodnju i ugostiteljstvo Drago Gerenčir iz Gornjeg Miholjca prije osam godina osmislio je dobru poslovnu ideju. U tadašnjem Zakonu o osnovnom školstvu jasno je pisalo da je osnovna škola u suradnji s drugim činiteljima dužna osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovanja nauče plivati.

Originalni projekt

Gerenčiru je računica vrlo brzo pokazala da bi nekoliko tisuća đaka neplivača na njegovom bazenu moglo naučiti plivati. Obišao je škole i s njima načelno dogovorio suradnju, a za realizaciju originalnog projekta, prvog zatvorenog bazena za plivanje u Virovitičko-podravskoj županiji, trebalo mu je gotovo dvije godine. Njegov projekt dobio je potporu nadležnog ministarstva i Grada Slatine, te je posredovanjem Privredne banke u Slatini realizirao kredit vrijedan oko 100.000 eura.

- Sve je ukazivalo na to da će zatvoreni bazen dug 35, širok devet i dubok oko dva metra biti isplativa investicija. Uredio sam i sve potrebne prateće prostorije: svlačionice, tuš kabine i ostalo. Posao je krenuo, pa je 2004. godine na bazen dolazilo 30-ak kupača dnevno. Imao sam ugovor s Finom, umirovljenici iz Virovitice dolazili su na rekreaciju, virovitički plivači na treninge, ali osnovnoškolaca, na koje sam najviše računao, nije bilo. Na bazenu smo radili supruga i ja, planirao sam zaposliti još dva radnika, a banci sam godišnje trebao vraćati oko 150.000 kuna anuiteta - prisjetio se Gerenčir svog poslovnog početka.

Ubrzo u teškoj situaciji

Kada je država ukinula odredbu o obvezi škola prema malim neplivačima, cijeli projekt počeo se urušavati. Banka je skratila vrijeme odgode vraćanja kredita, pa se Gerenčir ubrzo našao u izrazito nezavidnoj situaciji.

- Prihodi su bili sve manji, tako da sam 2006. godine morao zatvoriti bazen i ugostiteljsku djelatnost. Umjesto zarade, "zaradio" sam bankarsku ovrhu te sam, osim zatvorenog bazena koji sam mukotrpno gradio, na ime ovrhe ostao i bez obiteljske kuće vrijedne oko 100.000 eura - kazao je razočarani Gerenčir.

Poduzetni investitor tvrdi da mu je posao propao zbog neodgovornih školskih ravnatelja, koji nisu dovodili djecu na tečaj plivanja i promjena zakonskih propisa, pa sada bazen umjesto za kupanje, koristi kao priručno skladište za poljoprivredne proizvode.

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DV
djon vejn
21:56 06.04.2010.

trebao si napraviti bazen u balincima jbt.....trebao si praviti u vt ili sl pa bi mozda i uspio...