Zbog Srbije Hrvatska gubi ugled u Europskoj uniji

Hrvatsko odbijanje davanja suglasnosti za otvaranje 23. poglavlja u pregovorima Srbije s EU, kao i način na koji se to odvija, šteti hrvatskom ugledu u EU, izjavio je jedan diplomat EU u neslužbenom razgovoru za Večernji list.

Politički pritisak na službeni Zagreb pojačao se nakon što je Gunther Krichbaum, predsjednik Odbora za europske poslove u njemačkom Bundestagu, u intervjuu za Deutsche Welle (DW) izjavio da Berlin nema razumijevanja za hrvatsku blokadu, a DW sada piše da je Krichbaumov Odbor uputio poziv ministru vanjskih poslova Miri Kovaču da u svibnju u Bundestagu obrazloži hrvatsku poziciju.

Žalio se na Slovence, a sada...

– Dok je bio veleposlanik u Berlinu (2008.-2013.) Kovač se mnogo puta žalio na slovensku blokadu Hrvatske zbog graničnog spora u Piranskom zaljevu. Tada je imao našu podršku i obećao je da se Hrvatska neće ponašati poput Slovenije. A sada vidimo kako se ponaša – citira DW svoj neimenovani izvor iz Bundestaga.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova jučer nisu željeli komentirati je li ministar Kovač dobio poziv iz Berlina i hoće li mu se odazvati. Večernjakov izvor iz EU, koji smatra da cijela ta priča šteti ugledu Hrvatske, otkriva da je MVEP poslao u glavne gradove ostalih 27 članica hrvatski “non-paper”, dokument u kojem se detaljnije elaboriraju tri zahtjeva koja Zagreb želi pretvoriti u mjerila EU u sklopu 23. poglavlja u pregovorima sa Srbijom, no dodaje kako ti argumenti nisu uvjerili još nijednu od 27 zemalja da stane na stranu Hrvatske. Neslužbeno doznajemo da je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom boravka u Bratislavi od petka do nedjelje u neformalnim razgovorima s predsjednicima i drugim sudionicima foruma GLOBSEC pokušala objasniti hrvatske argumente u sporu sa Srbijom oko 23. poglavlja, no da također nije dobila željenu podršku.

Ivan Jakovčić, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu, otvoreno kritizira put kojim je krenula hrvatska Vlada u Vijeću EU.

– U više sam navrata naglasio da nam blokada Srbije može biti kontraproduktivna. S jedne strane zato što se svaki takav potez doživljava kao bilateralni problem dviju balkanskih zemalja, a s druge strane zato što je danas Srbija bitna za EU i dobro je pozicionirana. Pitanje jurisdikcije njezina pravosuđa i pitanje suradnje Srbije s Haaškim sudom šire je pitanje i mislim da nepotrebno gubimo vrijeme i ugled. K tome, nismo osigurali nijednog saveznika za taj naš zahtjev – kaže Jakovčić. Dodaje i da treba inzistirati na pravima hrvatske manjine u Srbiji i napominje da je zahvaljujući njemu hrvatski jezik postao službeni u Skupštini Vojvodine te da osobno ima iskustva i u otkrivanju otetog kulturnog blaga iz Vukovara.

Ima drugih načina

– Imam iskustva i zato sam siguran da trebamo na druge načine štititi naše nacionalne interese. Jednostrana blokada neće nam biti od velike koristi – zaključuje Jakovčić.

HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica smatra, pak, da Hrvatska treba ustrajati u svojim zahtjevima.

– Hrvatska je punopravna članica EU i tako se ponaša. Mi smo prvi susjedi i nikome nije više od Hrvatske stalo do toga da se stanje u Srbiji stabilizira i da dođe do iskrene pomirbe – kaže Šuica.

Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, smatra da Srbija mora promijeniti zakon o jurisdikciji nad ratnim zločinima koji Hrvatskoj smeta. Priznaje da argument Europske komisije stoji, da pravna stečevina EU (acquis) ne govroi ništa o tome, pa stoga ni sporni srpski zakon ne može biti suprotan acquisu, no napominje da je promjena tog zakona stvar regionalne suradnje.

– A regionalna suradnja jest dio pregovaračkog okvira. Napredak Srbije bit će mjeren kroz regionalnu suradnju, a ovo svakako napinje odnose i s Hrvatskom, i s BiH, i s Kosovom – kaže 
Klisović.

>>Zastupnik Bundestaga Juratović podupro Krichbauma oko hrvatske blokade