Zbog uvreda i trauma na porođaju žene odustaju od idućih trudnoća

Koji k... ste je vratili na stol, silazi na loptu – tako je prepričala mlada rodilja u Vinkovcima riječi liječnika koji je vodio njezin porođaj. Cijela Hrvatska, a i šire, znaju kako je nesretno to završilo, a i povjerenstvo koje je osnovalo Ministarstvo zdravlja ocijenilo je da porođaj Matee Janković nije vođen stručno.

– Uvidom u relevantnu dokumentaciju utvrđeno je kako zbog neadekvatnog vođenja i praćenja porođaja nije prepoznata fetalna patnja, odnosno porođaj nije vođen sukladno pravilima suvremene opstetričke prakse – odgovor je Ministarstva koje je predmet proslijedilo DORH-u i Hrvatskoj liječničkoj komori.

O liječniku odlučuje Komora

Osjećaji ove prvorotkinje danas su pomiješani jer je sada i struka, kaže, dokazala da je sve moglo proći u redu.

– Da je pristao u 16 sati poroditi me carskim rezom, kada sam to i potpisala, dijete bi bilo živo i ništa se od ovoga ne bi događalo – kaže Matea čiji je porođaj, podsjetimo, trajao 15 sati i na kraju je dijete preminulo. Liječnik koji je vodio porođaj dosad nije javno istupao, a o njegovu daljnjem radu u struci odlučit će Komora, dok je obitelj Janković podnijela kaznenu prijavu. Što je ova prvorotkinja slušala i kako joj se obraćalo, vjerojatno nije bilo pitanje za inspekciju iako uvrede, galama i ignoriranje imaju itekakav utjecaj na njezino i zdravlje svih žena koje su doživjele nešto takvo na porođaju. Izgleda da takvih nije malo; svjedoče o tomu njih stotine, sada čak i tisuće, a među njima su i one koje pišu kako ih je zbog traumatičnog iskustva s porođaja strah odlučiti se na ponovnu trudnoću. I upravo taj strah od porođaja sve je rašireniji, potvrđuje nam dr. sc. Sandra Vuk Pisk, subspecijalistica psihoterapije.

Tomu su uzrok brojni faktori među kojima su i, kaže ova liječnica, prijašnja traumatična iskustva tijekom opstetričkih intervencija.

Prvorotkinjama stresnije

– Anksioznost i stres mogu povećati koncentraciju kateholamina u plazmi, a visoka koncentracija kateholamina asocira sa smanjenom kontraktibilnošću uterusa i prolongiranjem druge faze porođaja. Adekvatna komunikacija, podrška i postupci educiranog osoblja tijekom porođaja smanjuju strah i anksioznost, utječu na tijek poroda i sprečavaju komplikacije, i to i fizičke i psihološke i kod majke i kod djeteta – objašnjava dr. Vuk Pisk dodajući da je više od 90 posto prenatalnog stresa, anksioznosti i tjeskobe vezano uz porođaj i strah od porođaja te je emocionalna reakcija prvorotkinja intenzivnija.

To je više no dovoljan podatak da bi se podcrtalo koliko je važan ispravan pristup okoline prema trudnici odnosno rodilji. Stres na porođaju nedvojbeno ima negativne posljedice te je, kaže dr. Vuk Pisk, potrebna podrška svih uključenih, od partnera i obitelji do medicinskog osoblja.

>> Osnovano povjerenstvo koje će ispitati slučaj mrtvorođene bebe u Vinkovcima 

>> Liječnik mi je u prolazu hladno dobacio: Dijete ti je umrlo...