Što je radila karlovačka gradska delegacija u Rigi i s kakvim se iskustvima vraća iz glavnog latvijskog grada, bit će jasnije u utorak, kada će se javnosti u 13 sati u Velikoj vijećnici Grada prezentirati projekt zbrinjavanja organskog komunalnog otpada uz proizvodnju električne i toplinske energije.
Nekoliko dana kasnije s time će se upoznati i Gradsko vijeće. Ipak, već sada se javljaju sporovi oko samog puta, ali i oko načina gospodarenja otpadom.
‘Odlučilo se prije puta’
Početkom rujna u Rigi su boravili direktor Čistoće Ivan Polović i njegov suradnik iz tvrtke Igor Horvat, direktor Vodovoda i kanalizacije Ivan Mrzljak sa suradnikom Ivanom Ratkajom, direktor Zelenila Stjepan Turković, Damir Jakšić, HSS-ov kadar koji je kao bivši ravnatelj Prirodoslovne škole skupio iskustva s ekološkim projektima, te gradski vijećnik SDP-a arhitekt Mladen Rakočević.
Nezavisni gradski vijećnik Davor Petračić odbio je putovati u Latviju na razgledavanje Centra za zbrinjavanje otpada Pentuli-Ventpils. Pozvana je i gradska vijećnica laburistkinja Snježana Kirinić, ali ona nije išla zbog isteka putne isprave.
Smatra i da u Hrvatskoj postoje slična postrojenja, pa se vjerojatno nije trebalo putovati tako daleko. Pri Gradu djeluje politički tim koji razmatra probleme zbrinjavanja otpada i energetike i članovi tog tima su, manje-više, putovali u Rigu. Petračić je pak odbio otputovati, jer, kako objašnjava, nije zadovoljan pristupom tima, kojim koordinira Marijan Butković (HSP dr. Ante Starčević).
– Predstavio sam im tehnologiju za koju smatram da je najbolja, a koordinator komisije mi je odgovorio da se to ne može provesti u Hrvatskoj. Razgovor je postao neargumentiran, a ja sam poručio da ne kanim putovati ne bih li razgledavao tehnologiju koja je loša od one za koju se zalažem da se primijeni – kaže Petračić.
Odluka nije donesena
Dodaje da mu je već rečeno kako je odabrana upravo ova, po njemu, lošija tehnologija.
– Na ovakav način bi se energija proizvodila obradom u spalionici, a tehnologijom koju predlažem kemijskim procesom koji nije štetan po okoliš i zdravlje. Možda je ta tehnologija skuplja, ali zdravstvo je važnije od ekonomičnosti, te bi Grad kao ulagač u roku pet godina otplatio ulaganja, a zatim unosio po 25 milijuna kuna godišnje u proračun – kaže Petračić.
Predsjednik Gradskog vijeća Mihovil Stanišić negira da je već odabrana tehnologija zbrinjavanja komunalnog otpada, ali napominje da hrvatski zakoni ne predviđaju korištenje tehnologije koju zastupa Petračić.