'Ako želimo veći gospodarski rast, jasno je da moramo pojačati kreditni rast'

Cilj Vlade je ove godine stabilizirati kreditni rejting, a u nastavku mandata pokušati ga podići, kazao je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Krediti i gospodarski rast", istaknuvši da je veliki izazov i pojačati kreditni rast.

"Iz današnje perspektive imamo nekakav gospodarski rast, prošle godine od 1,6 posto, dok ove godine predviđamo nešto veći, no veliki izazov je kreditni rast. Ako bismo željeli rast staviti na održive i jače razine, onda je jasno da moramo pojačati kreditni rast", rekao je Marić na otvaranju konferencije u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kojoj je nazočno više od 250 sudionika iz bankarskog i poslovnog sektora te iz izvršne vlasti.

Istaknuo je da mu je drago što se prestalo licitirati sa stopama rasta gospodarskih aktivnosti te da je dobro da se počelo govoriti o realnim i stvarnim, ali i potencijalnim stopama rasta hrvatskog gospodarstva. "To je ključni izazov koji stoji pred nama, kako u ovoj tako i u godinama koje slijede - gospodarski rast i zapošljavanje", kazao je.

Dodao je i da Vlada ne može pobjeći od rastućeg javnog duga. Zato je i poslala poruku da se kroz fiskalnu konsolidaciju, smanjivanje proračunskog deficita, racionalnije, efikasnije i odgovornije korištenje proračunskih sredstava želi dati izravni doprinos stabilizaciji, a kroz aktiviranje državne imovine javni dug staviti na silaznu putanju.

Kako je istaknuo, Vlada kreće sa startne osnove - dvije stepenice ispod investicijskog rejtinga, s negativnim izgledima kod sve tri vodeće svjetske rejting agencije, a cilj joj je već ove godine pokušati barem stabilizirati rejting te stvoriti preduvjete da ga u nastavku mandata povisi.

Kazao je i da je je ključan izazov kako višak likvidnosti usmjeriti tamo gdje postoji potreba. Naveo je da je za Vladu također ključno na koji način olakšati poslovanje poduzetnika, ukloniti određene administrativne i ostale barijere i tako omogućiti bolje uvjete za rast. 

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je da problem poduzetnika nije samo kako doći do kredita.  "Visoki porezi, stalna izmjena zakona, pravna nesigurnost, spora i komplicirana birokracija samo su dio onoga što negativno ili otežavajuće utječe na poslovanje u Hrvatskoj. Deficit i javni dug također su među gorućim problemima bez čijeg rješavanja neće biti skorašnjeg rasta, novih projekata i ulaganja", kazala je.

S rješavanjem tih problema izravno je povezan i kreditni rejting zemlje, koji je na zabrinjavajuće niskim razinama, zbog čega i tvrtke i građani plaćaju visoke kamate i zaduženje, rekla je.

Bez rješevanja tih problema mogućnost rasta hrvatskog gospodarstva ostaju vrlo ograničeni, kazala je Deranja, ističući kako su "reforme još uvijek, na žalost na čekanju". "Ne preostaje drugo nego ponavljati da ih treba početi provoditi odlučno i bez oklijevanja", poručila je.

I direktor HUB-a Zdenko Adrović je istaknuo važnost provođenja reformi i uklanjanja prepreka kako bi se olakšalo poslovanje. "Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke tekućem i investicijskom poslovanju gospodarskog sektora", kazao je, napomenuvši da od Vlade očekuju konkretne poteze u tom smislu.

Konvertirano 93,6 posto kredita u CHF

Konvertirano je više od 50 tisuća kredita vezanih za švicarski franak odnosno njih oko 93,6 posto, objavio je Zdravko Marić.

"U ovom trenutku mogu reći da je nešto više od 50 tisuća kreditnih zahtjeva praktički realizirano u smislu konverzije. Ostalo je još nešto više od 5 tisuća koji su u fazi realizacije, a za koje očekujemo da će u kratkom vremenu biti ispunjeni do kraja. To znači da je oko 93,6 posto ukupnih kredita, koji su bili vezani uz švicarski franak, prošlo ili je u procesu konverzije. Za preostalih 6,4 posto konverzija nije provedena iz različitih razloga", kazao je Marić na konferenciji koju su zajednički organizirali Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). 

Dodao je da je Ministarstvu financija potrebno još "nekoliko sati" da te brojke proanalizira i da će ih onda, u skladu sa zakonskim obvezama, objaviti na internetskim stranicama.

"Sinoć smo dobili prve objedinjene izvještaje hrvatskih banaka koji se trenutno analiziraju. Sa sumarnim podacima ćemo, kako je zakonom predviđeno, javno izaći i objaviti ih", rekao je Marić.

>> U funkciju treba staviti državnu imovinu, svih 4000 nekretnina