Ministar financija Zdravko Marić: Otvorit će se i tema otkaza u javnoj upravi

Nakon što je Vlada objavila smjernice i prve projekcije državnog proračuna, naišla je na kritike da se nije dovoljno hrabro uhvatila u koštac s troškovima i rashodnom stranom proračuna. Ministar financija Zdravko Marić odgovara na kritike i otkriva najvažnije Vladine ekonomske planove nakon što idućeg tjedna predstavi proračun za 2016. godinu i uputi ga u Sabor.

Zašto niste išli s većim smanjenjem rashoda kao što su stranke vladajuće koalicije najavljivale?

Kritike su uvijek dobrodošle, dobrim su dijelom i konstruktivne. Pri sastavljanju proračuna paralelno smo vodili računa o dva osnovna prioriteta – fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu. Smjernicama smo zadali smjer da nećemo povećavati rashodnu stranu proračuna iz općih izvora, odnosno iz dijela koji se puni iz poreza i doprinosa. Svima nam je u interesu dio proračuna koji će rasti, a to je korištenje novca fondova EU. Rast prihoda iskoristit ćemo za smanjenje deficita. Zamrzavanje rashoda iz općih izvora u kombinaciji s pozitivnim efektima blagog rasta od dva posto pridonijet će ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju deficita ispod 3 posto BDP-a. Za najmanje 2,5 milijardi kuna rashoda koji su rasli po automatizmu ili nekim drugim kriterijima morali smo provesti uštede i racionalizacije.

S ozbiljnih vam adresa stižu prigovori što niste smanjili izdatke za plaće?

Naš je stav da nema diranja mirovina i plaća. Vjerujemo da je planirani rast od dva posto održiv, no postoji puno rizika koji su vezani uz njega, posebno eksternih, na koje ne možemo utjecati. Ideja je da se rast dodatno ne ugrožava fiskalnom prilagodbom. Investicije, nastavak oporavka osobne potrošnje i blagi doprinos neto izvoza bit će generatori rasta. Državna potrošnja neće biti generator rasta, ali ga ne želimo ugroziti pretjeranom fiskalnom prilagodbom.

Zašto niste išli na dodatno povećanje neoporezivog dohotka ako već računate na domaću potrošnju?

Prije nego što se krene u promjenu poreznog sustava napravit ćemo cjelovitu analizu, u čiju ćemo izradu uključiti domaće stručnjake. Nadam se da će analiza biti završena u iduća četiri mjeseca. Bilo je dosta promjena poreza, sustav je postao nestabilan i trebamo ga vratiti početnim načelima jednostavnosti, transparentnosti i efikasnosti. Porezni sustav treba ispunjavati svoju fiskalnu svrhu, ali težimo tome da bude što stimulativniji za građane i gospodarstvo. Razmišljamo i o poreznom rasterećenju, no za ovu godinu neće biti promjena, osim u dijelu koji je vezan za usklađivanje s direktivama EU. Što se tiče neoporezivog dijela dohotka, mi vidimo glavni poticaj rastu osobne potrošnje iz oporavka tržišta rada.

Računate da će se ove godine otvoriti oko 15 tisuća novih radnih mjesta, neovisno o sezonskim utjecajima.

Uz gospodarski rast, to nam je osnovni izazov. Tržište rada ne reagira paralelno s gospodarskim aktivnostima, no unatoč tome ove godine, uz oporavak, očekujemo i stvaranje novih radnih mjesta.

Planirate li promjene u sustavu olakšica za novozaposlene radnike, bivša je vlada poslodavce oslobodila plaćanja doprinosa za sve mlade koji dobiju stalni radni odnos?

Prije godinu dana napravljena je analiza koja je pokazala da postoji visok udio poreznih rashoda u pojedinim dijelovima poreznog sustava. Temeljito ćemo sagledati sve stavke, vidjeti za što postoje opravdanja. Proračun Zavoda za zapošljavanje za mjere aktivne politike na tržištu rada neće se smanjivati, mogao bi biti i povećan jer uz standardne izvore iz državnog proračuna računamo i na veću aktivaciju europskih sredstava.

I lani je postojao plan da će za te mjere stići pola milijarde iz fondova, a realizirano je upola manje. Gdje je jamstvo da ćete uspjeti u tome?

Ambiciozni smo, ali i realni, to je izazov koji se neće vidjeti samo ove godine. Vrijednost kapitalnih projekata i sufinanciranih sredstava kretat će se između 6,5 i 7,5 milijardi kuna. Riječ je o nizu infrastrukturnih projekata, kao što su pruga Dugo Selo – Križevci, brzi kolosijek Gradec – Sveti Ivan Žabno, most Čiovo, splitska zaobilaznica, zaobilaznica Vodica, rekonstrukcija brze ceste kod luke Ploče. Tu je niz projekata iz vodnog gospodarstva, gospodarenja okolišom, gradnja istraživačkih centara, centara kompetencije, ulaganja u kulturnu baštinu, studentske domove u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Virovitici...

Što je s novim projektima?

Pripremamo velik iskorak, ideja je da izađemo sa 220 natječaja ukupne vrijednosti od 2,5 do 3 milijarde eura za godine koje dolaze. Ima tu infrastrukturnih projekata kao što je Pelješki most, no i niz drugih malih projekata. Za male i srednje poduzetnike planira se projekt za opremanje i gradnju proizvodnih pogona, niz natječaja za ruralni razvoj, gradnju komunalne, ali i druge društvene i socijalne infrastrukture na lokalnoj razini, kao što su sportske dvorane, domovi, škole – svaki do milijun eura. Pripremaju se važni projekti u navodnjavanju čiji će nositelji biti županije, a u cijelosti su pokriveni iz fondova do 15 milijuna eura po projektu. Kod nas je svega oko jedan posto zemljišta pod odgovarajućim sustavom navodnjavanja, i to ćemo mijenjati.

Hoće li proračun donijeti korekcije u odnosu na objavljeno u smjernicama? Kako ministri reagiraju na smanjenje budžeta?

Blaga je promjena u strukturi moguća, ali to neće ugroziti zacrtani smjer. Uspjeli smo u kratkom roku identificirati 2,5 milijardi kuna za uštede, a na svakom od ministara je da i dalje traži mjere racionalizacije i strukturne iskorake koji će se vidjeti u proračunima koji dolaze. Reforme ne moraju uvijek podrazumijevati rezove, nego efikasniju i u konačnici pravedniju raspodjelu novca.

Potpredsjednik Vlade Petrov rekao je da bi za godinu-dvije uštede na novom ustroju javne uprave mogle biti od tri do četiri milijarde kuna.

Zadali smo rokove, ne bih komentirao ukupne iznose dok ne vidimo prijedloge povjerenstva. Adekvatan sustav plaća ne može se ustrojiti preko noći, no vrlo smo jasni i odlučni da u tom smjeru idemo, kao i u cjelokupnu reformu državne i javne administracije.

Hoće li rezultat tih analiza biti otkazi i smanjenje broja zaposlenih?

Mislim da će se i ta tema otvoriti. Otvoreno ću reći, iz proračunske perspektive masu plaća vidim kao problem. Ne smatram da su liječnici, profesori, policajci ili moji kolege u Ministarstvu preplaćeni. Ljudi moraju biti stimulirani, moraju imati poticaj za bolju uslugu. Nisam sklon načelima linearnih mjera jer ima prostora da se utječe na ukupnu masu plaća i broj zaposlenih. Primjeri iz naše prakse primijenjeni u sustavu obrane pokazali su da ima modela koji nisu bili loše prihvaćeni. Nitko ne treba od danas do sutra ostati na cesti, ali postoje brojni oblici doškolovanja, prekvalifikacije i aktivne politike zapošljavanja.

Je li Svjetska banka spremna poduprijeti taj proces osiguravanjem novca za otpremnine?

Rekao bih da jest, mislim da i s Europskom komisijom možemo otvoriti tu temu. Naš udio mase plaće iznosi više od 11 posto BDP-a i među višim je u usporedivim zemljama. Više od 380 tisuća osoba ili svaki četvrti zaposleni u državi radi u javnom sektoru kad se u širi spektar javnog sektora smjeste i javna poduzeća te lokalna uprava. Otvorili smo dijalog s predstavnicima sindikata i nadam se konstruktivnim i održivim rješenjima.

Hoće li biti promjena u sustavu umirovljenja?

Kad naš mirovinski sustav uspoređujemo s drugima i standardima u EU, prilično smo daleko od prosječnog sustava penaliziranja odlaska u prijevremenu mirovinu, no ja ne zazivam da te razine treba dosegnuti u brzom roku. Naš je interes da se radnicima omogući da što dulje ostanu u radnom odnosu, a strože mjere penalizacije na neki način dodatno štite sustav. Svi znamo brojke, imamo jako mali broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, cijela Europa ima problem sveopćeg trenda starenja. Bilo je korekcija po pitanju radnog vijeka, što u jednom dijelu treba ubrzati. Ministrica rada i mirovinskog sustava ubrzo će izići s analizama i prijedlozima za posebne uvjete rada.

Dolazimo do neispunjenih preporuka Europske komisije. Koji će biti prijedlog i plan ove Vlade?

Europska komisija u svojim je preporukama identificirala ona područja koja smo i mi identificirali kao najizazovnija, počevši od javnog duga, fiskusa, sustava plaća, mirovina, administracije, zdravstva, korištenja sredstava iz fondova EU. Naznačili smo smjerove i osnovne ideje, a od Komisije nismo dobili samo načelnu podršku, nego su nam ponudili i tehničku pomoć u pojedinim segmentima, što trebamo iskoristiti.

Hoćete li prihvatiti sugestiju i uvesti porez na nekretnine?

Jedna od preporuka Komisije je i ta da se 2017. godine uvede porez na nekretnine, što će također biti predmet sveobuhvatne porezne analize. Ne mogu sad ništa konkretno reći, nismo mi jedini koji imamo komunalnu naknadu umjesto poreza na nekretnine. Poljska i Slovačka također koriste fizičke parametre na temelju kojih se plaća porez, no u našem slučaju to je isključivi i dobrim dijelom zastarjeli kriterij.

Što konkretno možemo očekivati u zdravstvu?

Iskorak se može napraviti u reorganizaciji bolnica, počevši od segmenta hitne službe do javne nabave. Znamo da je proteklih godina zdravstveni sustav saniran sa 6 milijardi kuna, neću ulaziti u razloge što i kako, ali opet imamo situaciju da deset državnih KBC-a ima milijardu kuna dospjelih obveza. Proračun HZZO-a ostaje na približno 22 milijarde kuna, a ove godine planiramo 2,4 milijarde kuna direktnih transfera iz proračuna u zdravstveni sustav.

To su zdravstveni doprinosi za nezaposlene, djecu i ostale kategorije koje su oslobođene plaćanja, logično je da se isplaćuju iz proračuna.

Taj bi se transfer mogao smanjivati da se sustav stavi na održive noge, što je izazov za ministra zdravstva i za sve nas.

Kad će početi isplata novca za novorođenčad, obećanih tisuću eura po djetetu?

Još nemamo zakonski prijedlog, novac će se isplatiti nakon što zakon stupi na snagu.

Dosta je upita kako doći do 4 milijarde kuna od prodaje državne imovine?

Velik je spektar imovine koju namjeravamo aktivirati, od nekretnina, turističkih zemljišta, tvrtki. Traju dva natječaja za prodaju turističkih tvrtki Maestrala i Imperijala Rab, priprema se prodaja kompleksa u Crikvenici, u dosta tvrtki država ima manjinske ili znatnije udjele. Ne izlazimo s konkretnim imenima jer želimo sve pripremiti. Velika većina tvrtki treba ići u smjeru poslovnog i financijskog restrukturiranja. Gdje procijenimo da postoji interes strateških i inih investitora, možemo ići u privatizaciju.

Cestarski bi biznis mogao prvi u prodaju?

Odluka još nije konačna, razgovarali smo sa zainteresiranim stranama, bliže smo procesu javne ponude dionica putem IPO-a, no detalje nemamo. Bitno nam je da su mirovinski fondovi zainteresirani, da su proaktivni. Cestarski biznis ima opterećenu bilancu, dospijeća od ove godine održiva su i izvediva, no mi gledamo na dulji rok. Iduće tri-četiri godine dospijeva gro dugova, i to manjim dijelom onog povoljnijeg od multilateralnih financijskih institucija. Imamo potrebu za brzim djelovanjem, jer kod te tvrtke i biznisa ne treba gledati samo na financijsko, nego i na poslovno restrukturiranje. HAC-ONC vrijedna je imovina, sigurno ima potencijala i tim više jako je dobro što postoji interes mirovinskih fondova, ali i globalnih igrača, i možemo naći dobro rješenje. Općenito mogu reći da privatizaciju i prodaju ne treba gledati iz perspektive krpanja proračunskih rupa. Ako je netko voljan doći, investirati i zaposliti ljude, to je nova vrijednost i ono što tražimo. Loše korporativno upravljanje jedna je od osnovnih zamjerki Europske komisije, što je upravo i u skladu s našim razmišljanjima. Država treba institucionalno djelovati, eliminirati administrativne barijere, poreznim stimulansima poticati investicije. Gledali smo iskustva drugih zemalja, u Rumunjskoj su, primjerice, manjinske udjele izdvojili u zasebnu kompaniju i onda je ta kompanija povjerena na upravljanje profesionalnim igračima koji joj dižu vrijednost upravljanjem i svojom reputacijom.

Od čega najviše strepite u ovoj godini?

Zasigurno da u ovoj godini uz određene unutarnje čimbenike najveći izvor rizika dolazi izvana počevši od geopolitičke situacije, cijene nafte, stanja u Kini ili Rusiji do američkog rasta i situacije u Europi. Na nama je da budemo uspješniji u korištenju fondova EU, stimuliranju poslovne aktivnosti i da općenito budemo uspješni u rješavanju svih unutarnjih rizika.

Jeste li našu političku nesigurnost uzeli kao faktor rizika?

Bez obzira na sva previranja, Vlada je jedinstvena, zna što joj je činiti i predana je svom poslu.

Kakva je bila naplata poreza u prva dva mjeseca 2016. godine?

Suzdržat ću se od komentara jesam li zadovoljan ili ne. Porezni prihodi bilježe rast, PDV i doprinosi veći su nam oko tri posto, trošarine također bilježe rast, dobit je očekivano u minusu. Prihode smo planirali u skladu s makroekonomskim projekcijama i dobrom praksom proračunskog planiranja, zasad ne vidim anomalija u planu.

>>Marić: Prve promjene u poreznom sustavu moguće tek iduće godine

>>Marić izvoznicima: Opravdano imate očekivanja od Vlade, ali i ja imam očekivanja od vas