“Vraćam se na Alahov put, put salafizma. Dosta je bilo zabluda i grijeha. Nadam se da će mi Alah oprostiti što sam bio krenuo krivim putem”, objavio je prije godinu dana Libanonac Fadel Shaker, jedan od najpopularnijih pop-pjevača u arapsko-islamskom svijetu.
Nakon druženja s najistaknutijim salafitom na Bliskom Istoku, šeikom Ahmadom al-Asirom, pjevač je proglasio svoje prosvijećenje rekavši da sve bogatstvo koje je stekao pjevajući daje muslimanskim ustanovama i mudžahedinima koji u Siriji, Iraku, Afganistanu, Čečeniji te u Maliju i Somaliji brane islam. Ujedno, poručio je da stoji na raspolaganju islamu te kako će izvršiti sve što se od njega bude tražilo uključujući i samoubilački napad protiv Alahovih neprijatelja.
Preporod salafizma
Fadel Shaker samo je jedan od tisuća muslimana, a među njima je i mnogo intelektualaca, koji su se nakon Arapskog proljeća preobratili i krenuli putem salafizma. Arapsko proljeće imalo je za cilj rušiti autoritarne režime, ali se pretvorilo u proljeće radikalnog islama i širom je otvorilo vrata preporodu salafizma. Riječ je o vrlo ekstremnoj grupaciji koja propagira svojevrsni praislam, islam kakav je postojao prije 1400 godina, negirajući pri tome ostale religije kao i civilizacijski napredak koji se od tog vremena dogodio do danas. Salafiti su prisutni među muslimanima diljem islamskog svijeta, ali i u muslimanskim zajednicama Sjeverne Amerike i Europe. Salafitski vjerski vođe koji propovijedaju mržnju i nasilje te mladi, dezorijentirani ljudi koji su prihvatili ovo ekstremno učenje islama, postali su problem širom svijeta. Naime, i pripadnici Al-Qa’ide slijede ovu ideologiju. Salafiti-džihadisti prvenstveno žele osnivanje islamskih država tamo gde one ne postoje, kao što je slučaj na Kavkazu, ili tamo gdje postoje, ali ih smatraju nedovoljno izvornima i čistima. Njihova država trebala bi se temeljiti na doslovnom tumačenju Kur’ana. Razbuktavanjem Arapskog proljeća prije dvije i pol godine ovi su radikalni islamisti napokon osjetili priliku da uđu u vlasti arapskih zemalja nadajući se da će povesti preporod naroda koji je pretrpio težak ekonomski i politički sunovrat. Ta ambicija će, više od svega, definirati daljnje korake ove radikalne sljedbe.
– Salafiti će vjerojatno nastaviti oprezno nadajući se da će smanjiti strahove u zemlji i inozemstvu zbog svojih vizija i ideologija. Iako salafiti govore istim jezikom kao i drugi reformisti kada je u pitanju potreba za demokracijom, neovisnim sudstvom i socijalnom pravdom, bojim se da je to samo maska za njihove ciljeve potajnog pretvaranja tih donedavnih sekularnih zemalja u islamske države te ograničavanje slobode, posebice kršćanima – ističe dr. Abdel Algeni Imad, profesor na bejrutskom sveučilištu i ekspert za salafizam. On upozorava da bi eventualni dolazak salafita na vlast mogao dovesti do nemira u svijetu i sukoba civilizacija.
– Iako su čelnici Muslimanske braće ignorirali nove stranke salafita koje su poznate po radikalnom islamu i koje po svemu sudeći stoje iza nemira u Egiptu, ove su dvije skupine surađivale u kampanji za izbore. Nakon što su u Egiptu Muslimanska braća dobila većinu glasova, objavili su deklaraciju o uređenju zemlje nakon dolaska na vlast. Na predizbornim skupovima bilo je najavljeno da će Egipat biti demokratska država, a u objavljenoj deklaraciji između ostalog čvrsto stoji da će zemljom vladati islam. Prema ovoj deklaraciji svi će novi zakoni biti uređeni prema šerijatu, a sve što nije u skladu s islamskim načelima bit će zabranjeno. Ova je deklaracija ojačala mišljenje sekularnih Egipćana, ali i šireg dijela društva, da Braća dijele viziju salafita o čvršćoj provedbi islamskog zakona – smatra doktor Abdel Algeni Imad koji je i uvjeren da su salafiti ojačali svoju prisutnost u Tunisu, Libiji, Alžiru, Maroku, Sudanu, Libanonu. Siguran je i da bi salafiti mogli doći na vlast u Siriji u slučaju pada režima Bashara al-Assada.
Utjecaj im raste
Da utjecaj ove vrlo radikalne islamističke grupacije raste već neko vrijeme, smatra i dr. Tvrtko Jakovina, profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema njegovom mišljenju bilo bi dobro kada bi utjecaj salafita ostao na ovoj razini na kakvoj je sada, no to je teško očekivati.
– Možda sam pesimističan, no salafiti šire svoj utjecaj. Politički procesi u cijelom nizu zemalja koje su bile zahvaćene Arapskim proljećem još nisu gotovi, a salafiti ulaze u politiku više nego se to vidi i utjecaj im je sve jači – kaže dr. Jakovina.
Prije nekoliko je tjedana razgovarao s jednim od kandidata na egipatskim predsjedničkim izborima koje je nedavno osvojio Mursi. Prema tvrdnjama tog egipatskog političara, Mursi ne donosi odluke sam.
– Mursijeve odluke donosi vodstvo Muslimanske braće, a oni zasigurno imaju u vidu salafite, svoje tihe partnere koji su zapravo puno jači negoli se to na prvi pogled vidi – kaže dr. Jakovina.
Salafiti ne predstavljaju opasnost samo u arapsko-islamskom svijetu već i u zemljama Balkana i Kavkazu.
Brži su od vlasti
– Pišući knjigu o salafitima, koju ću uskoro objaviti, naišao sam na dokument bosanske obavještajne službe koji je potpisao tadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić. On je radio na istrazi jedne salafitske naoružane skupine, a iz dokumenata se jasno vidi da su salafiti iznimno opasni i organizirani u BiH te kako im je cilj bio napraviti terorističko djelo s političkom pozadinom. Prema ovom izvješću uhićeno je nekoliko ljudi koji su kod sebe imali pojaseve pune eksploziva, bili su spremni na samoubilačke napade – kaže dr. Imad.
Inače, salafiti smatraju da je njihov zadatak vratiti islam u stanje u kakvom je bio u vrijeme Poslanika i njegovih Pravednih halifa. Cilj im je izbaciti sve novotarije nastale u posljednjih gotovo tisućljeće i pol, a radikalniji su čak i od pripadnika vehabijskog pokreta koji vlada Saudijskom Arabijom. Prema vanjskom izgledu, vehabije i salafite teško je razlikovati. Dok većina salafita ima dugu kosu i bradu te briju brkove, jer, kako kažu, tako su radili prorok Muhamed i njegovi sljedbenici, vehabije samo nose dugu bradu. Osim toga, vehabije su specifični po hlačama koje su odrezane ispod koljena, dok su salafiti pretežno u haljinama. Ako im se izgled pomalo razlikuje, stavovi prema ženama gotovo su isti. One ne smiju voziti automobil, ići na put bez pratnje, strani muškarci ne smiju im čuti glas. Nije im dopušteno obrazovanje ni političko djelovanje.
– Ono što bi najviše trebalo zabrinjavati svijet, a pogotovo arapske vladare, jest to što se salafiti šire brzinom munje. Oni vrlo dobro znaju kako pridobiti socijalno najugroženiji sloj društva dok vlade tih zemalja pasivno i sporo rješavaju probleme nastale teškom gospodarskom krizom. Veliku popularnost i podršku imaju u primitivnim i zaostalim dijelovima arapsko-islamskog svijeta, u veliku većinu sela doveli su struju, popravili i obnovili zapuštene i trošne džamije. Ujedno, tijekom ramazana skupljaju pomoć za siromašne i siročad, daju stipendije djeci, nezaposlenima su odredili mjesečna primanja i još mnogo toga – kaže dr. Imad koji je uvjeren da je krajnji cilj salafita pobijediti na predstojećim izborima u Libiji, Tunisu, Alžiru i Egiptu.
Salafiti najčešće nastupaju nakon revolucija. U stanju su se pritajiti i čekati svoju priliku. Dok su Mubaraka rušili mladi, prozapadnjački orijentirani mladići i djevojke, ovi radikali su se pritajili i čekali da se situacija smiri. Nisu se ni imali potrebu iskazivati kao revolucionari jer su znali da snaga koja je rušila Mubaraka nema stvarnu moć u konzervativnom egipatskom društvu. Usput, dobro su proračunali da će mladi Egipćani dobiti podršku Zapada i da će Mubarak morati otići, dok bi njihovim djelovanjem ta podrška vjerojatno izostala. A kad sve završi onda će ionako nastupiti oni.
Tako se i dogodilo, u osiromašenom Egiptu u razdoblju tranzicije pojavili su se salafiti. U haljinama su obilazili najsiromašnije dijelove društva, nudili su pomoć, a zauzvrat od ljudi tražili da se priklone njihovim idejama. Danas su druga snaga u najmnogoljudnijoj arapskoj zemlji. s tendencijom da već na sljedećim izborima osvoje vlast.
Mursi ih je izdao
– Iako Muslimanska braća čvrsto drže vlast u Egiptu, salafiti im stoje za vratom. Zadnja su istraživanja pokazala da su popularniji od Muslimanske braće koja se pak više bave politikom nego socijalnim problemima. Ne bih se nimalo čudio da se salafiti na idućim izborima domognu vlasti – kaže dr. Imad.
Prema njegovim tvrdnjama, glavni razlog pada popularnosti Muslimanske braće, uz socijalne probleme, jest i činjenica da je njihov predsjednik Muhamed Mursi nastavio održavati relativno dobre političke odnose sa Zapadom i SAD-om, baš kao što je činio i njegov prethodnik, revolucijom svrgnuti diktator Hosni Mubarak.
Salafiti su očekivali da će Mursijev prvi korak biti protjerivanje izraelskog veleposlanika iz Kaira, da će kao novi predsjednik prekinuti sve političke odnose s Izraelom koji je, po salafitskoj ideologiji, najveći neprijatelj islama. Očekivali su i da će na snagu odmah stupiti i šerijatski zakon. Međutim, iako su Muslimanska braća i salafiti bili koalicijski partneri na izborima, ništa od toga nije se dogodilo. Upravo su zato salafiti u posljednje vrijeme krenuli i protiv Muslimanske braće i Muhameda Mursija. Njihov bi uzlet mogao u skoroj budućnosti prouzročiti i koaliciju koja se danas čini nemogućom – savez Muslimanske braće i liberala.
– Mursi ima razloga za zabrinutost. Kako njegova popularnost pada, popularnost salafita raste – uvjeren je dr. Imad.
Zbog sve veće popularnosti ovako radikalne islamske grupacije brige u Egiptu ne more samo Mursija i Muslimansku braću nego i cijeli niz drugih stanovnika. Tu su sekularisti i liberali koji se boje što bi im eventualna salafistička vlast mogla donijeti u pogledu sloboda, tu su turistički djelatnici koji se boje da bi salafiti mogli rušiti piramide što su svojedobno i najavljivali. Ipak, najviše se boji osam milijuna kršćana u Egiptu koje salafiti smatraju nevjernicima. Problem raste ne samo u Egiptu nego i u Libiji i Tunisu gdje salafiti agresivno uništavaju trgovine alkohola, diskoteke, barove i sve turističke destinacije.
Nemoćna libijska vlada
– Mislim da je situacija u Tunisu daleko opasnija nego u Egiptu. To vrijedi i za Libiju jer salafiti su tamo zaista krenuli žestoko te se pod svaku cijenu žele domoći vlasti. Koliko je libijska vlada nemoćna, pokazuje podatak da su neki dan razmatrali da zatraže potporu NATO-a. Htjeli su da NATO bombardira uporišta naoružanih i radikalnih salafita koji ne samo da teroriziraju građane, već ugrožavaju i nacionalnu sigurnost Libije – kaže dr. Imad napominjući da glavni financijeri salafita, šeici, dolaze iz Saudijske Arabije i ostalih zemalja Zaljeva.
To bi se Saudijcima ipak jednog dana moglo obiti o glavu. Naime, iako je Saudijska Arabija financijer salafita, ne isključuje se mogućnost da zbog jačanja salafiti i tamo zavladaju jer nisu zadovoljni saudijskom kraljevskom obitelji.