Žele zavladati oceanima: Kina predstavila svoj prvi nosač aviona

Kina je u utorak i službeno potvrdila epitet velesile jer, uz atomsko naoružanje i milijunsku vojsku, ima još jedan neprijeporni simbol moći – nosač zrakoplova. Ratnoj mornarici predan je na službu 300-metarski Liaoning, prvi nosač zrakoplova u povijesti kineske vojske koji njezinu moć na moru dramatično povećava. Istina, brod nije proizvod kineskog brodogradilišta, već je riječ o preuređenom i obnovljenom ruskom nosaču klase Kuznjecov koji je još od raspada SSSR-a stajao u ukrajinskoj luci, a koji je, pod izlikom da će biti korišten kao plutajući kasino, dotegljen u remontni zavod na jugu Kine.

Kinezima se žurilo

– Kina pretendira da postane velesila u svakom smislu riječi, a to ne može biti ako ne vlada oceanima. Okružena je velikim morskim prostranstvima, Istočnim i južnokineskim morem, na kojima zrakoplovi s baza na kopnu ne mogu djelovati pa je nosač bio je jedina mogućnost. Činjenica da su kupili stari nosač i potpuno ga obnovili pokazuje da im se žuri. Na temelju Liaoninga oni će razvijati svoje vlastite nosače, ali sada imaju i borbenu grupu koja znatno mijenja situaciju na moru, pogotovo imajući na umu spor koji s Japanom oko otoka Diaoyu – kaže geopolitičar i admiral Davor Domazet Lošo.

Koliko se Kinezima žurilo da Liaoning stave u uporabu, najbolje govori podatak da nosač na sebi još uvijek nema zrakoplova.

– Ipak, i u tom stanju izuzetno je moćan jer predstavlja platformu za djelovanje borbenih helikoptera, a na njega je moguće ukrcati i velik broj marinaca – kaže admiral Lošo.

Iskustva s Vijetnamom

I sami Kinezi tvrde da će njihov novi dragulj ratne mornarice služiti za obuku i znanstvena istraživanja, ali i da predstavlja odskočni kamen za razvoj naprednijih nosača zrakoplova planiranih za budućnost. Imajući na umu da Kina ima niz otvorenih pitanja sa susjedima zbog nekoliko otočja razasutih diljem Tihog oceana, Lioaning sada predstavlja novi “argument” u sukobima kakvi su u ovim prepirkama znali izbiti proteklih godina. Tu je situaciju najbolje prošle godine opisao kineski admiral Chen, zapovjednik kineskih pomorskih snaga koje su se 1988. oko otočja Spratley sukobile s vojskom Vijetnama.

– U tom trenutku problem nam nije predstavljala vijetnamska mornarica već njihovo zrakoplovstvo. Tada je Hanoi koristio zrakoplove Su-22, a naši lovci, koje bismo pozvali u akciju, dolijetali su iz baze na kopnu. Kada bi dospjeli do Spratleya, imali su goriva samo za 4 ili 5 minuta akcije prije nego što bi se morali vratiti natrag, i doslovno ništa nisu mogli učiniti. Nosač zrakoplova rješava taj problem – ustvrdio je admiral Chan.

Liaoning je u proteklih nekoliko mjeseci deset puta isplovio, a najveći problem pokazala se neuvježbanost kineskih pilota za ovaj oblik operacija. Naime, iako su, prema saznanjima analitičara, tijekom ovih vježbi na desetke puta pokušali sletjeti na palubu broda, piloti ni jednom nisu uspjeli zakvačiti sajlu kojom se zrakoplov zaustavlja na pisti te su svi pokušaji završili neuspješno.

– Stvar je rutine i uvježbanosti, a Kinezi će to postići, ako ne danas, a ono za šest mjeseci. Kina je postala pomorska sila – tvrdi Lošo.