Klimatske promjene gorući su problem, a iako još uvijek na njih nerijetko odmahujemo rukom, činjenica je da su mnoge promjene u atmosferi uzrokovane upravo njima. Zime bez snijega, vruća ljeta pa i svojevrsna zdravstvena ugroza – sve su to pojmovi koje možemo povezati upravo s promjenom u klimi.
U toj borbi, jer borba upravo jest, jednako bitnu ulogu igra pojedinac, kao i sustav koji bi trebao pružiti podršku u svladavanju izazova na putu dostizanja klimatski neutralnog društva.
U okvirima Europskog parlamenta klimatske promjene jedna su od bitnijih tema, a među hrvatskim zastupnicima Biljana Borzan posebno je upoznata s tim područjem.
Iako je jasno da u procesu razmišljanja o klimi svatko od nas treba početi od samoga sebe, Borzan ističe da je danas sve teže napraviti održivi izbor iz razloga što smo preplavljeni lažnim eko oznakama, a često se o održivom govori i kao o preskupom. No, to nije uvijek tako, a neodržive opcije nerijetko su skuplje od onih koje nam se skupljima čine.
Zabraniti namjerne kvarove
“Više od 80 posto građana Hrvatske smatra da je popravak neisplativ u odnosu na cijenu novog uređaja, a upravo zato sam autorica novog zakona Europske unije o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju. Cilj Zakona je omogućiti stvarni izbor kako bi prilikom kupovine na osnovu točnih i pravovremenih informacija znali što kupuju”, kaže naša zastupnica u Europskom parlamentu.
Kako objašnjava Borzan, cilj je da na uređajima piše očekivano trajanje, ali isto tako i informacije o lakoći popravka u slučaju kvara.
“Želimo li živjeti zeleno, ne smije se događati da rezervnog dijela nema ili je preskup. Također, cilj je zabraniti ugrađene kvarove u uređaje. Ne smijemo si više dopuštati ponašanje ‘kupi, iskoristi, baci’, pa i sami proizvođači moraju preuzeti dio odgovornosti. Moraju omogućiti da informacije o popravcima budu dostupne, kako serviserima, tako i potrošačima te da su rezervni dijelovi dostupni po razumnim cijenama za sve vrijeme očekivanog trajanja uređaja”, dodala je zastupnica Borzan.
Namjerno ugrađivanje kvarova u uređaje bit će zabranjeno. To uključuje sve vrste kvarenja, od kvarenja televizora nakon odrađenih sati, pa sve do kontrole situacije kada na printeru svijetli lampica za promjenu boje, a boje u printeru još uvijek ima. To su situacije koje se žele iskorijeniti.
I moda zagađuje
Klimatski neutralnom društvu sigurno vodi i tržište rabljene robe na koje Borzan upravo i stavlja naglasak u svome radu. Ponovna upotreba i prenamjena imaju nekoliko dobrih smjerova, jedno jako važno iz perspektive gospodarstva je što stvaraju više radnih mjesta, od bacanja pa čak i reciklaže.
Pritom je jako važno izbjeći da u dobroj namjeri zelena revolucija ne “pojede svoju djecu”, kolokvijalno rečeno. Upravo iz tog razloga važno je da je među odlukama i ona o osnivanju Fonda za socijalnu politiku koji će biti hvale bitna podrška u zelenoj tranziciji.
“Svrha tog fonda bit će da građanima, a posebno ugroženim skupinama, na izravan način, financijski olakša klimatsku tranziciju. Bez toga će najveći teret potrebnih reformi podnijeti oni najslabiji i najugroženiji”, istaknula je Borzan.
Monda industrija jedan je od aktualnih zagađivača i velik kamen spoticanja kad se govori o dostizanju pozitivnih promjena. Brze promjene trendova podržavaju tzv. brzu modu koja je danas gotovo imperativ. Kako govori modna dizajnerica Kristina Burja, moda koju su nosile naše mame dobar je primjer, upravo suprotan brzoj modi.
Riječ je o vintage komadima koje danas nose i mlađe generacije. Moda, objašnjava Burja, nije nešto stvoreno da u uporabi što prije nestane, ali to se dešava i to na koncu dovodi do problema sa zbrinjavanjem otpada i viškova.
“Osnovna stvar je promijeniti sustav razmišljanja jer mi kao kupci sve diktiramo”, istaknula je Burja dodavši kako bismo se za promjenu trebali odmaknuti od želje za nečim potrošnim, kao i od samog poimanja elitizma.
Ipak, kako smo i spomenuli na početku, osim na pojedincu, bitan naglasak je i na sustavu.Treba nam sustav koji će, prema riječima klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivana Guettlera, osigurati zakonodavni okvir koji će nadalje poticati proizvođače koji rade održive proizvode i proizvode koji se mogu lako ili ponovno popraviti.
“U tom nam je smislu potreban i sustav kod obrazovanja djece. U obrazovanju zelena komponenta postoji, a smatram da djeci dosta jasno treba govoriti o toj temi. Ne želimo doći u situaciju da su djeca zabrinuta ili depresivna, već im ponuditi konkretne primjere kroz koje vide da i oni mogu svojim odlukama pomoći odraslima”, rekao je Guettler.
Jaka snaga vjetroelektrana
Veliki plus za Hrvatsku je upravo to što je u Europskoj uniji, što nam omogućuje da vrlo brzo implementiramo neka rješenja u smjeru veće posvećenosti održivom okolišu. Klimatske promjene danas već imamo i od njih ne možemo bježati, ali imamo i metode za njihovo ublažavanje koje nam u narednih deset godina mogu pomoći da znatno smanjimo nepovoljne utjecaje.
“Vidimo svake godine što se događa, no vidimo i rješenja poput primjerice vjetroelektrana. U Hrvatskoj tijekom godine ima dana kada 30 do 40 posto električne energije dolazi iz vjetroelektrana”, istaknuo je Guettler.
To su rješenja koja mogu utjecati na bitne probleme poput globalnog zagrijavanja koje sve češće prijeti izlaskom iz prirodnih okvira. Da bismo tu situaciju ustabilili i da ta prijetnja ne bi bila toliko izražena, moramo smanjiti stakleničke plinove i koncentraciju ugljikova dioksida u atmosferi, a u tom trenutku ćemo stabilizirati i same emisije.
“Korištenje fosilnih goriva u mjeri u kojoj ih mi koristimo danas uzrokuje sporu i snažnu promjenu u klimatskom sustavu, ali uzrokuje i problem s kvalitetom zraka i vode. Znači, osim stakleničkih plinova, sve to gorenje emitira i druge čestice.
Godina 2020. je bila fascinantna, neki dijelovi Kine prvi put su nakon dugo vremena ugledali plavo nebo zato što je promet stao. Gospodarska klima se smanjila i zrak je bio jako čist. Spomenuta godina je, osim po kvaliteti zraka, bila jako dobra i po smanjenju emisija koje su tada pale za 7 posto”, kaže klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Put smanjenja emisija nalazi se i u reforestaciji, a njen učinak je toliko velik da može emisije smanjiti za čak 10 posto, ali veliki naglasak je i na etičnosti koja mora postati input svake proizvodnje.
“Ono što je održivo su svi hrvatski i mali proizvođači, svi koji, osim što cijene ljudsku snagu koja to proizvodi, poštuju i tkanine te im profit nije osnovna stvar, već da je sve zajedno etički i ekološki ispravno.
To se ne događa u masovnoj produkciji, a masovnu produkciju opet biramo mi. Mi smo ti koji za nekoliko eura kupujemo majicu uvezenu u Hrvatsku, koja da je ne znam koliko puta organski pamuk, to ne može biti ekološki ni etički opravdano. Kad prestanemo birati takvu odjeću, stvari će se mijenjati”, dodala je modna dizajnerica Kristina Burja.
Da bi se stvari mijenjale u tom kontekstu, dodaje Burja, potrebna je i svojevrsna represija od strane zakona. Kao što se naprimjer mijenjao zakon o pušenju, tako se mogu mijenjati i standardi proizvodnje. Kada se radilo o pušenju, govorilo se o zdravlju pojedinca. Sada se radi o zdravlju planete.
Potencijala imamo, a pravi korak je na dostizanju smanjena emisija za 55 posto do 2030., no ono što svakako moramo uzeti u obzir je činjenica da to ne ovisi samo o gospodarstvu Europske unije, već o svim gospodarstvima svijeta. Zato je važno surađivati i pratiti procese koji će rezultirati čišćim okolišem i zdravijim društvom.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta
I to tako komentirate već zadnjih ohoho godina, i nikom ništa. Prirodu nećemo nikada uništiti, možemo samo uništiti ljudsku vrstu kao takvu, a priroda će se onda kada nas više ne bude sama oporaviti i obnoviti.