Riječ je o trendu koji više nitko ne može zaustaviti. Podatci PwC-a ne ostavljaju nimalo dvojbe. Ne tako davne 2015. emisija zelenih obveznica zauzimala je tek 1% europskog tržišta. Samo šest godina kasnije taj udio popeo se na 14%. Europski financijski stručnjaci očekuju da će udio zelenih obveznica do 2026. skočiti na nekad nezamislivih 40% ukupnih izdanja u Europi.
Zelene obveznice tema su 21. stoljeća, priča nije počela tako davno. Nekako usporedno sa širenjem svijesti da, ako mislimo sačuvati Planet na kojem živimo, nećemo moći izbjeći promjenu navika, uvjerenja, ali i načina poslovanja, Europska investicijska banka još je 5. srpnja 2007. izdala prvu zelenu obveznicu na svijetu. Podrugljiv osmijeh s lica ciničnih ekonomskih analitičara i konzervativnijih, samoprozvanih kraljeva burzi s protokom vremena izbrisale su neosporne statističke činjenice. Samo šesnaest godina nakon izdavanja prve zelene obveznice globalno tržište ove vrijednosnice premašilo je 1,5 milijardi eura u kumulativnom izdanju i nadopunjeno je s oko 720 milijardi eura društvenih obveznica i obveznica održivosti.
VEZANI ČLANCI:
Što je zapravo zelena obveznica? Riječ je o gotovo istom financijskom proizvodu koji se pretjerano ne razlikuje od konvencionalnih obveznica na tržištu. No, stara poslovica kaže kako se vrag krije u detaljima. U priči o zelenim obveznicama nema vraga, ali baš detalji na koje ćemo se osvrnuti čine tu presudnu razliku u odnosu na druge financijske proizvode. Zelene obveznice sadrže moralnu i društvenu komponentu, pojmove koji su desetljećima u svijetu novca i ulaganja tako olako bili stavljani sa strane. Rezultat je okoliš u kojem živimo. Uspiju li kao projekt, a čini se da u ishod ne treba sumnjati, zelene obveznice mogle bi zauzeti važno mjesto u povijesti. Miris uspjeha nosit će i malo ironije pomiješane s gorčinom – novcem smo spašavali ono što smo zbog novca uništili.
U priči o zelenim obveznicama nema mjesta u vjerovanju na riječ. Temeljna razlika između zelene obveznice i konvencionalne obveznice leži u "korištenju prihoda". S konvencionalnom obveznicom, izdavatelj je slobodan koristiti sredstva za opće korporativne svrhe. Uz zelenu obveznicu, izdavatelj obećava da će sredstva dodijeliti projektima koji pridonose okolišnim ciljevima i obvezuje se objavljivati redovita izvješća koja ulagačima omogućuju praćenje toka i utjecaja njihovog novca na terenu. Ova obveza podrazumijeva veći stupanj transparentnosti i odgovornosti s obzirom na tzv. zelene aktivnosti izdavatelja. Bez obzira na to, onome tko je naučio uspješno ploviti europskim projektima i korištenjem sredstava iz europskih fondova, poslovanje sa zelenim obveznicama ne bi trebalo predstavljati prevelik izazov.
VEZANI ČLANCI:
Je li ulaganje u zelene obveznice siguran put do profita u budućnosti? Iako kad je novac u pitanju, ništa nije sigurno, sve je više financijskih stručnjaka koji misle kako bi mogla biti riječ o novom uzletu, sličnom onome tehnološkom s početka 2000-ih. Zvuči logično. Iako još pomalo mutna i neodređena, budućnost je na obzoru ipak izvjesna. Planet na kojem živimo ugrožen je klimatskim promjenama, a okoliš trpi strašne posljedice čovjekova neumjerenog djelovanja. Nije nam ostalo previše izbora. Zvuči sumorno, no jedna činjenica nosi nadu koja se kroz povijest ljudskog roda već pokazala kao isproban recept. Čovjek je najkreativniji i najsposobniji uvijek bio onda kada je sam sebe stavio pred zid. Zato nije nemoguće zamisliti kako nas uz promjene u ponašanju očekuju i velike promjene u poslovanju. Čekaju nas desetljeća inovativnosti, danas možda nezamislivih poslovnih rješenja, novi pristupi i promjena svijesti. Izvjesno je da će se takvi projekti financirati upravo zelenim obveznicama i ulagačima donositi sigurnu dobit. S više od 2 trilijuna eura u izdanju zelenih obveznica u EU, svjedočimo velikom strukturnom pomaku na financijskim tržištima. Zašto? Odgovor vrišti s novinskih naslovnica, televizijskih ekrana i internetskih portala – u bitki za Zemlju jednostavno si ne možemo priuštiti da izgubimo.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!