Oko 75 posto europskog i 58 posto hrvatskog stanovništva živi u urbanim područjima, a sve više gradova bori se s izazovima prevelike urbanizacije, gubitka zelenih površina i povećanjem rizika od prirodnih katastrofa. Ključnu ulogu u rješavanju razvojnih izazova zato ima upravljanje zelenom infrastrukturom, što je bila i središnja tema međunarodnog skupa koji se pod pokroviteljstvom Međunarodne unije organizacija za istraživanje šuma (IUFRO) i Grada Zagreba održao u Hrvatskoj.
Tema je sažeta pod nazivom "Urbane šume za sve". Uz Fakultet šumarstva i drvne tehnologije organizatori su i Europski šumarski institut, Hrvatski šumarski institut, Hrvatske šume i Hrvatsko šumarsko društvo te JU Park prirode Medvednica kao suorganizator. Hrvatska ima dokument nazvan Program razvoja zelene infrastrukture do 2030. godine, u kojem su nabrojeni ciljevi kao što su širenje zelene infrastrukture, ponovna uporaba napuštenih zgrada i prostora, energetska učinkovitost, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike kao što su ekstremni vremenski uvjeti.
Uz ostalo, na forumu je predstavljano istraživanje o odnosu između urbanog zelenila i mentalnog zdravlja u Italiji. Analizirajući količinu lijekova kao što su antidepresivi, depresivna stanja i anksioznost, znanstvenici su otkrili velik utjecaj urbanih zelenih površina na smanjivanje uporabe lijekova. Suprotno tome, veća izloženost "sivim prostorima" povezana je s porastom uzimanja lijekova. Slovenski stručnjaci iznijeli su primjer upravljanja nad parkom Tivoli, Rožnik i Šiško brdo u Ljubljani. Na tom području obitava više od 3000 različitih vrsta organizama.
Park ima više od 420 različitih vlasnika šuma, a godišnje ga posjećuje gotovo dva milijuna ljudi. Jedna od tema bila su i stara groblja sa stablima u gradovima poput Karlsruhea, koje su "raj bioraznolikosti" i treba ih očuvati bez ugrožavanja javne sigurnosti, zaključeno je.
POVEZANI ČLANCI:
Kaštela imaju ogromne površine pod asfaltom. Samo drvoredi duž 3 uzdužne ceste duge 20tak kilometara, za koju godinu stavljaju u hladovinu milijun kvadrata asfalta!!! 20% manje struje za klime... O ostalim mistima po gradu da ne govorim. A kako je sada? Imaju par motornih pila, koje su dvotaktne i nema se šta pokvarit na njima. Kad radnike komunalnog poduzeća triba natjerat da rade oni se uhvate motorki, i potaracaju one ostatke ostataka zelenila iz "doba mraka"... Zelenilo je za pametnije narode..