Dvije su stvari oko kojih je Andrej Plenković možda najviše lobirao kod Jean-Claudea Junckera čitavo ovo vrijeme dok su im se preklapali mandati šefova vlada, one hrvatske i one europske.
Jedna je pozitivna odluka Komisije o spremnosti Hrvatske za schengensku zonu, i ta je, kako je Večernji list jučer ekskluzivno izvijestio, na dnevnom redu jedne od posljednjih sjednica Junckerova tima 16. listopada.
Druga odluka tiče se Vukovara, odnosno pokušaja premijera Plenkovića da se napiše i usvoji novi Zakon o razvoju grada Vukovara, koji bi taj grad učinio puno primamljivijim za investicije jer bi država dala puno veće poticaje i izuzetke od onih koji su sada mogući.
Junckerov dar na odlasku
Za takvo što Plenkoviću treba zeleno svjetlo Komisije koja nadgleda zaštitu tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu EU i ima ovlasti istraživati prikrivene državne poticaje, a Juncker je ljetos u Zagrebu obećao da će učiniti sve što može oko Vukovara.
No, sada, u posljednjim tjednima prije Junckerova odlaska i dolaska Ursule von der Leyen, nikakva Komisijina odluka o Vukovaru nije najavljena da bi mogla biti na dnevnom redu. Kao dar na svom odlasku Juncker možda sprema zeleno svjetlo Hrvatskoj na putu za Schengen, ali čini se ipak ne još i zeleno svjetlo za novi hrvatski zakon o Vukovaru.
U odgovoru na naše pitanje što Komisija radi po tom pitanju glasnogovornica Komisije ne spominje nikakvu novu iznimku od postojećih pravila tržišnog natjecanja, skrojenu posebno za novi zakon o Vukovaru:
– Komisija potpuno podržava namjeru Hrvatske da potiče socioekonomski razvoj Vukovara. Postoje učinkovite mjere državnih poticaja koje mogu biti primijenjene u skladu s propisima EU i oko kojih smo u konstruktivnom kontaktu s hrvatskim vlastima – odgovorila je glasnogovornica.
Neslužbeno se može čuti da EK u tim kontaktima ističe da postojeći propisi dozvoljavaju hrvatskim vlastima da, i bez nužnosti prethodne odluke Komisije, primijene na Vukovar mjere iz Uredbe o općem skupnom izuzeću. Nije sigurno da takav odgovor, odnosno upućivanje na postojeća pravila, a ne na smišljanje novih, fleksibilnijih uvjeta zbog posebnosti Vukovara, zadovoljava ono što je hrvatska Vlada željela postići.
No drugi izvor upućen u razgovore koji se između Zagreba i Bruxellesa vode na temu Vukovara kaže nam kako je Komisija pozitivno reagirala na prve nacrte novog zakona o Vukovaru, kako su razgovori na tehničkoj razini temeljiti i ohrabrujući, a na političkoj razini Plenković ima “apsolutno razumijevanje” ne samo Junckera nego i dolazeće predsjednice Ursule von der Leyen koja stupa na dužnost 1. studenog.
Juncker je, podsjetimo, prilikom posjeta Hrvatskoj u lipnju ove godine izjavio kako “moramo dati veću potporu hrvatskoj Vladi u naporima za rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju Vukovara”.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, s kojim je premijer koordinirao čitavu ovu ideju, nakon toga je rekao da te riječi puno znače “kad ih izgovara prvi čovjek Europe, koji zna za Vukovar”. No dodao je kako se nada da će se riječi ubrzo pretvoriti u djela “kroz zakonsko rješenje koje će omogućiti višestruko povećanje investicija u Vukovar, otvaranje radnih mjesta te vraćanje gospodarskog statusa koji je Vukovar imao prije rata”.
Procjena je da postojeći Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (iz 2001.) nije dao željene rezultate, da nije dovoljno privukao investitore u proizvodnju, nije otvorio dovoljno radnih mjesta te da novi zakon, koji bi bio kreativniji u potporama za investitore, može postići bolje rezultate. No, kako je Komisija ta koja u EU ima ovlasti brinuti se da se nekim državnim potporama ne narušava tržišno natjecanje i jedinstveno tržište Unije, Plenkovićeva Vlada pokušava objasniti ljudima u Komisiji zbog čega je Vukovar specifičan u odnosu na ostatak Hrvatske i čitave Europske unije.
Razgovori na tu temu već su vođeni i s Ursulom von der Leyen. A bit će, kako doznajemo, nastavljeni i ovoga tjedna tijekom sastanaka koje premijer Plenković od sutra do subote ima u Bruxellesu, i s Junckerom, i s Ursulom von der Leyen, i drugim odlazećim i dolazećim čelnicima najvažnijih EU institucija.
Predsjedanje pa lobiranje
Kad je riječ o putu Hrvatske prema schengenskoj zoni, politička odluka o samom ulasku Hrvatske u bezgraničnu zonu, koju jednoglasno trebaju donijeti sve države članice, vjerojatno se neće ni početi tražiti dok ne završi hrvatsko predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine.
Nakon što Europska komisija proglasi da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete, što se očekuje 16. listopada, politička odluka o samom ulasku Hrvatske u bezgraničnu zonu je na državama članicama, koje jednoglasno donose odluku u Vijeću. Predsjedanje je svojevrsno vrijeme mirovanja za snažna nacionalna lobiranja jer se od države koja predsjeda Vijećem EU očekuje da bude nepristrani posrednik u donošenju odluka od europskog interesa, ne promicatelj svojih specifičnih interesa.
Zbog toga će tek nakon predsjedanja početi snažnije lobiranje za drugo i konačno zeleno svjetlo za hrvatsku ambiciju ulaska u schengensku zonu.
Dok po Vukovaru i okolici slobodno šetaju pobunjenici koji su silom odvodili i ubijali branitelje i civile nema nikakvog napretka.Oni koji su iz Srbije orgijali po Vukovaru piši propalo.