Najmanje dvije osobe poginule su u ruskim napadima u Zaporižji tijekom vikenda. Muškarac i 11-godišnja djevojčica poginuli su u padu projektila na njihov dom, priopćile su u nedjelju vlasti grada na jugu Ukrajine. Ministarstvo obrane SAD-a kaže da je pokrenulo međuagencijske napore kako bi procijenilo utjecaj koji bi procurjeli obavještajni dokumenti mogli imati na američku nacionalnu sigurnost te na njezine saveznike i partnere, dok traga za izvorom curenja podataka.
Video: Uzbuna u američkim službama: Već postoje sumnjivci za curenje tajnih dokumenata?
Tijek događaja:
22:30 - Oporbeni ruski političar Vladimir Kara-Murza, suočen s 25 godina potencijalne zatvorske kazne, u ponedjeljak je na sudu u Moskvi rekao da njegovo suđenje podsjeća na Staljinove procese tridesetih godina. Kara-Murza je 41-godišnji otac troje djece i bivši novinar s ruskom i britanskom putovnicom koji je proveo godine suprotstavljajući se politikama predsjednika Vladimira Putina te je lobirao kod stranih vlada i institucija da uvedu sankcije Rusiji i pojedinim Rusima zbog navodnih kršenja ljudskih prava.
Ruski državni odvjetnici u četvrtak su zatražili 25 godina zatvora za njega. Kara-Murza je optužen za izdaju i diskreditaciju ruske vojske nakon što je kritizirao ono što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini. Presuda oporbenom političaru očekuje se 17. travnja, a suđenje se odvija iza zatvorenih vrata. Kopiju njegovog zadnjeg obraćanja sudu u ponedjeljak su na raspolaganje dali njegova supruga i odvjetnik. Kara-Murza u njemu ima prkosan ton, odbija od suda zatražiti da ga oslobodi, ponavlja da stoji iza svojih riječi i da je ponosan na njih.
Sadašnje razdoblje, govori Kara-Murza, ne sliči toliko na sedamdesete kad se država suočavala sa sovjetskim disidentima, nego na tridesete kad je Staljin provodio svoja suđenja kao predstave kako bi proveo čistke svojih protivnika. "Za mene kao povjesničara to je poticaj za razmišljanje", rekao je Kara-Murza. "Kriminalci se trebaju pokajati za ono što su učinili. Ja sam pak u zatvoru zbog svojih političkih stavova. Znam da će doći dan kada će se nestati mrak nad našom zemljom“, rekao je. Rusija je nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu uvela zakone cenzure s ciljem gušenja otpora u društvu.
"Diskreditiranje" vojske po njima se može kazniti kaznom do pet godina zatvora, dok se za širenje namjerno lažnih informacija o vojsci može dobiti kazna od 15 godina zatvora. Ranije u ponedjeljak deseci ruskih novinara i aktivista za ljudska prava, od kojih su mnogi pobjegli iz zemlje, pozvali su vlasti da oslobode Kara-Murzu, rekavši da su optužbe protiv njega neutemeljene i politički motivirane. „Progonite ubojice i zločince, a ne poštene i odgovorne građane koji se usuđuju misliti i govoriti istinu“, stoji u njihovom pismu. „Zaustavite novi pad Rusije prema staljinizmu i totalitarizmu“, dodaje se.
19:39 - Rusija i Ukrajina u ponedjeljak su obavile veliku razmjenu zarobljenika, pri čemu je u zamjenu za 100 Ukrajinaca oslobođeno 106 ruskih ratnih zarobljenika, potvrdile su obje strane. U objavi na Telegramu predstojnik Ureda predsjednika Volodimira Zelanskija, Andrij Jermak, rekao je da su među oslobođenim Ukrajincima branitelji grada Mariupolja i njegove čeličane Azovstal, koji su zarobljeni u prvim mjesecima rata. Rusko ministarstvo obrane je izvijestilo da su ruski zarobljenici oslobođeni nakon pregovora. Od početka rata u veljači 2022. Rusija i Ukrajina povremeno obavljaju razmjene zarobljenika, što je rijedak primjer izravnog kontakta među neprijateljima.
17:17 - Nitko nije iskazao interes za prekidom vatre na Uskrs, rekao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov i dodao kako je svaki prošli prijedlog primirja od strane Moskve, Kijev ignorirao. "Nitko nije predložio prekid vatre, ali Veliki tjedan je tek počeo", rekao je Peskov ovog ponedjeljka. Uskrs će se u Rusiji i Ukrajini ove godine slaviti 16. travnja. Dogovor o prekidu vatre nije postignut niti za Božić piše TASS.
15:40 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ovog se ponedjeljka u Minsku sastao s ruskim ministrom obrane Sergejem Šojguom. Na sastanku je rekao da želi jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta, izvijestila je državna novinska agencija BeITA. Navodi se da je Lukašenko rekao da je o tome već razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se, kako je rekao, složio da su takva sigurnosna jamstva nužna i da ih treba formalizirati.
14:45 - Iryna Vereshchuk, zamjenica ukrajinskog premijera, rekla je da će ukrajinska vlada formirati međunarodnu koaliciju za povratak djece koja su prisilno preseljena u Rusiju. Rekla je da će koalicija težiti "kaznjavanju krivaca za zločine nad ukrajinskom djecom".
Ranije je Sky News izvijestio o tvrdnjama Ukrajine da se ukrajinska djeca u Rusiji fizički kažnjavaju jer odbijaju pjevati rusku himnu.
Naime, djeca koja su se vratila u Ukrajinu nakon što su prisilno deportirana u Rusiju žalila su se na kazne zbog odbijanja pjevanja nacionalnih himni. Daria Harasymchuk, ukrajinska savjetnica za dječja prava, rekla je da su djeca tvrdila da su ih tukli jer su spominjali da su Ukrajinci. Druge kazne su navodno uključivale zabranu šetnji i prisiljavanje na prepisivanje ruskih tekstova.
Harasymchuk je rekla da je djeci rečeno da su ih roditelji "napustili" i da ih "nitko ne čeka" u Ukrajini. Do sada se pretpostavlja da je oko 19.000 ukrajinske djece odvedeno u Rusiju od početka invazije u veljači 2022.
Ovu koaliciju već su podržali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i poljski premijer Mateusz Morawiecki, rekla je Vereshchuk.
14:43 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na upit o ideji da je Washington špijunirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Peskov je rekao da se to ne može isključiti. "No, činjenica da Sjedinjene Države već dulje vrijeme špijuniraju razne šefove država, posebno u europskim prijestolnicama, opetovano se pojavljuje, uzrokujući razne skandalozne situacije", rekao je.
14:00 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je curenje američkih tajnih dokumenata o ratnim planovima za Ukrajinu prilično zanimljivima. "Svi se oni proučavaju, analiziraju, o njima se naširoko raspravlja", rekao je glasnogovornik Kremlja. Također je odgovorio na optužbe o ruskoj umiješanosti u curenje informacija. Više pročitajte OVDJE.
12:00 - Rusija, stekavši nova iskustva u ratu u Ukrajini, namjerava reformirati svoju protuzračnu obranu, koju će također ojačati kao odgovor na pristupanje Finske NATO savezu, rekao je zapovjednik u ruskim zračno-kozmičkim snagama VKS. Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače prošle godine i koju Moskva naziva "posebnom vojnom operacijom", pretvorila se u mukotrpno topničko ratovanje uz raširenu primjenu bespilotnih letjelica i projektila, čime se ispituju protuzračne sposobnosti obiju zemalja. General Andrej Demin, zamjenik šefa zračno-kozmičkih snaga je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak u novinama Crvena zvijezda rekao da se ruska protuzračna obrana suočila s nizom izazova zbog ukrajinskih napada.
Rusija je rasporedila više od 50 pokretnih radarskih postaja, zrakoplov A-50 za rano upozoravanje i kontrolu patrolira 24 sata dnevno, a rakete i protuzračni sustavi u područjima pored Ukrajine ojačani su, kazao je Demin. Protuzračne jedinice u ukrajinskim pokrajinama pod ruskom kontrolom raspoređene su radi obrane ključnih instalacija, a Rusija je povećala proizvodnju sustava protiv dronova RLK-MC, dodao je. Reforme "su nesumnjivo u planu i bit će implementirane", kazao je Demin.
"Svrha predstojećih promjena je razvoj oružanih snaga, usmjeren prema poboljšanju protuzračnog sustava Ruske Federacije", pojasnio je. Demin je napomenuo da će Moskva također ojačati svoju obranu nakon što se Finska, koja je dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, pridružila NATO-u.
"U ovakvim uvjetima, protuzračne snage rješavaju pitanje zaštite državne granice na sjeverozapadu zemlje u skladu s povećanom razinom prijetnje", kazao je Demin.
11:47 - Autoritarni čelnik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko održao je u ponedjeljak najavljeni sastanak u Minsku s ruskim ministrom obrane Sergejem Šojguom, javlja Reuters pozivajući se na bjelorusku državnu novinsku agenciju. Kako prenosi agencija Belta, Lukašenko je rekao da su mu potrebna jamstva da će Rusija u slučaju agresije braniti Bjelorusiju “kao svoj teritorij”. Bjelorusija je najbliži saveznik Rusije i osigurala je lansirnu platformu za invaziju Ukrajine u veljači 2022.
Sastanak je uslijedio nakon prošlomjesečnog sporazuma Rusije s Minskom o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja na bjeloruski teritorij, približavajući dio svog nuklearnog arsenala Europi. U vrijeme objave Kremlja, SAD je rekao da nema naznaka da Rusija planira upotrijebiti nuklearno oružje.
11:00 - Zapovjednik ukrajinske kopnene vojske je u ponedjeljak rekao da su Rusi počeli primjenjivati taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje zračnim napadima i topništvom. Ruski napad na Bahmut, mali grad u Donjeckoj oblasti, nalazi se u središtu najveće bitke otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. "Neprijatelj je prešao na takozvanu taktiku spaljene zemlje iz Sirije. Uništava zgrade i položaje zračnim napadima i topničkom paljbom", rekao je general Oleksandr Siriskij, zapovjednik ukrajinske kopnene vojske.
Ukrajinska obrana grada Bahmuta se nastavlja, kazao je. "Situacija je teška, no da se kontrolirati", citirao ga je ukrajinski vojni centar za medije. Rekao je da ruske snage dovode specijalne postrojbe kako bi poduprle napad na grad jer su članovi ruske plaćeničke skupine Wagner "iscrpljeni". Reuters nije mogao potvrditi vjerodostojnost tih navoda.
10:00 - Rusija nastavlja davati prioritet operacijama oko Donjecka u istočnoj Ukrajini “trošeći značajna sredstva za minimalne dobitke”, reklo je britansko Ministarstvo obrane u svom dnevnom brifingu. Ministarstvo obrane priopćilo je da je u proteklih sedam dana Rusija pojačala oklopne napade oko grada Marinka, malog grada oko 20 kilometara jugozapadno od grada Donjecka.
Marinka je na prvoj liniji borbe od 2014. i sada leži u ruševinama. Prije 2014. imao je oko 9.000 stanovnika.
9:11 - Kako piše New York Times ruskim trupama obećani su bonusi za uništavanje tenkova koje je isporučio NATO, prema tajnim dokumnetima koji su procurili u javnost na društvenim mrežama 6. travnja. Više pročitajte OVDJE.
8:28 - Moskva bi mogla pokušati iskoristiti nadolazeći pravoslavni Uskrs 16. travnja kako bi odgodila ukrajinsku protuofenzivu pozivajući na prekid vatre iz poštovanja prema vjeri, objavio je Institut za proučavanje rata u svom dnevnom ažuriranju. Kremlj je selektivno pozivao na prekid vatre oko vjerskih praznika kako bi utjecao na situaciju na prvim linijama. Kremlj je, primjerice, odbio prekid vatre tijekom pravoslavnog Uskrsa 2022. "kako ne bi dao kijevskim nacionalistima predaha" tijekom bitke za Mariupolj.
Kremlj je vjerojatno odbio prekid vatre jer su ruske snage u to vrijeme još uvijek držale inicijativu na bojišnici, ali je tražio prekid vatre nekoliko mjeseci kasnije tijekom pravoslavnog Božića kako bi dobio dodatno vrijeme za pripremu ruskih snaga za zimsku ofenzivu.
Kremlj bi mogao zatražiti uskršnji prekid vatre jer bi takva stanka nesrazmjerno koristila ruskim trupama i omogućila im da osiguraju svoje dobitke u urbanom Bakhmutu i da pripreme obranu od ukrajinske protuofenzive u proljeće 2023.
7:48 - Jedno od najupečatljivijih otkrića iz dokumenata je da ukrajinska protuzračna obrana riskira da ostane bez projektila i streljiva za nekoliko tjedana, prema New York Timesu, što bi potencijalno moglo promijeniti tijek rata.
Jedan od dokumenata, datiran 23. veljače i označen kao "tajno", detaljno opisuje kako će ukrajinski sustavi protuzračne obrane S-300 iz sovjetske ere biti iscrpljeni do 2. svibnja prema trenutnoj stopi upotrebe. Nije jasno je li se stopa korištenja od tada promijenila. Ukrajinski protuzračni obrambeni sustavi Buk, na koje se oslanja zajedno sa S-300 u prosvjedu protiv vitalnih lokacija od ruskog zrakoplovstva, mogli bi se naći u problemima do sredine travnja, a protuzračna obrana koja štiti trupe na prvoj liniji mogla bi biti "potpuno smanjena" do 23. svibnja.
7:45 - Ministarstvo obrane SAD-a kaže da je pokrenulo međuagencijske napore kako bi procijenilo utjecaj koji bi procurjeli obavještajni dokumenti mogli imati na američku nacionalnu sigurnost te na njezine saveznike i partnere, dok traga za izvorom curenja podataka. "Ministarstvo obrane nastavlja s pregledom i procjenom valjanosti fotografiranih dokumenata koji kruže stranicama društvenih medija i za koje se čini da sadrže osjetljiv i visoko povjerljiv materijal", stoji u priopćenju Ministarstva. Pentagon je također proslijedio pitanje Ministarstvu pravosuđa, koje je otvorilo kaznenu istragu, javlja Reuters.
Američki dužnosnici rekli su da je istraga u ranoj fazi i da oni koji je vode ne isključuju mogućnost da proruski elementi stoje iza curenja informacija.
7:40 - U ruskom granatiranju poginulo je najmanje sedam civila u gradovima Kupiansk i Zaporižja tijekom vikenda, rekle su ukrajinske vlasti. "Ovako teroristička država obilježava Cvjetnicu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom noćnom obraćanju. "Ovako se Rusija stavlja u još veću izolaciju od svijeta", dodao je. Većina Ukrajinaca su pravoslavci i Uskrs će slaviti 16. travnja.
Svaki rat ima najmanje dvije strane. Sloboda ima veliku cijenu. Ono što mi nije jasno kako zapad tolerira ogroman broj rusa koji se slobodno šeta po EU i UK i USA....