Rusi: Uskoro ćemo ispuniti težnje stanovnika četiri ukrajinske regije kako bi bili zajedno s Rusijom

Danas je 217. dan od početka ruske invazije na Ukrajinu. Satelitskim snimkama zabilježene su kilometarske gužve i kolone koje se stvaraju na granicama Rusije i susjednih zemalja, nakon što mnogi Rusi bježe od mobilizacije. Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u utorak da Sjedinjene Države i njihovi saveznici "nikad neće priznati" rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Europi u energetskoj krizi.

Tijek događaja:

22:15 - Finska vlada će značajno ograničiti ulazak ruskih građana u zemlju, neovisno o tome dolaze li kao turisti ili samo putuju u druge dijelove schengenskog prostora, objavila je finska vlada u priopćenju.

- Sutra, u četvrtak 29. rujna, Vlada će usvojiti rezoluciju koja će značajno ograničiti pravo ruskih državljana da uđu u Finsku kao turisti i da koriste Finsku kao tranzitnu zemlju kada putuju u druge dijelove schengenskog prostora - stoji u priopćenju.

22:11 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova kazalo je kako će se uskoro poduzeti koraci koji će ispuniti želje četiri okupirane ukrajinske regije. 

U objavljenom priopćenju ministarstvo tvrdi kako se glasovanje u Donjecku, Luganskom, Hersonu i Zaporižju održalo u skladu s međunarodnim pravom. 

''U bliskoj budućnosti očekuje nas ključna faza kojom ćemo ispuniti težnje stanovnika četiri regije kako bi bili zajedno s Rusijom'', piše.

22:00 - Sjedinjene Države neće priznati područja diljem Ukrajine koja žele pripojiti Rusiji nakon, kako je Bijela kuća nazvala, "ilegalnih i nelegitimnih" referenduma kojima je manipulirala Moskva.

- Na temelju naših informacija, svaki aspekt ovog referendumskog procesa bio je unaprijed insceniran i orkestriran od strane Kremlja - rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre novinarima na brifingu. Dodala je da će Washington okupiti protivljenje priznavanju anektiranih teritorija "uključujući i UN".

- Bez obzira na tvrdnje Rusije, ovo ostaje ukrajinski teritorij - rekla je.

21:34 - SAD će dati dodatnih 1,1 milijardu dolara pomoći Ukrajini, s financiranjem 18 naprednijih raketnih sustava i drugog oružja za suzbijanje bespilotnih letjelica koje Rusija koristi protiv ukrajinskih trupa.

19:24 - Norveška će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže, nakon što su napadnuta dva ruska plinovoda koja dovode plin u Europu, rekao je u srijedu norveški premijer. 

Curenje plina kao rezultat moguće sabotaže otkrivene na plinovodima Sjeverni tok u utorak izazvalo je pomutnju na energetskim tržištima i povećalo sigurnosne zabrinutosti.

Norveška je trenutno najveći europski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom. Ima više od 90 plinskih i naftnih polja na moru, od kojih je većina povezana s mrežom plinovoda koji se protežu na oko 9000 kilometara.

"Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima", rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za medije.

Na napad bi se "odgovorilo zajednički s našim saveznicima", rekao je. Norveška je članica NATO saveza.

Na moru bi bila angažirana mornarica da štiti pomorska postrojenja, a na kopnu bi policija mogla pojačati svoju prisutnost na postrojenjima, rekao je.

NATO i Europska unija naglasile su potrebu da se zaštiti kritična infrastruktura i upozorili na "snažan i ujedinjen odgovor" ako bude više napada.

U ponedjeljak, Norveška agencija za naftnu sigurnost pozvala je na veći oprez zbog nepoznatih bespilotnih letjelica koje su viđene blizu norveških morskih plinskih i naftnih platformi, upozoravajući da mogu predstavljati rizik od nesreća ili namjernih napada.

Stoere je rekao u srijedu da se prelijetanje bespilotnih letjelica "uglavnom događalo u rujnu" i da su bile "različitih veličina" te da je njihova aktivnost bila "neuobičajena".

Međutim, ponovio je da nije vidio posebne prijetnje protiv norveškog plinskog i naftnog sektora na moru i nije zatražio vojnu pomoć od saveznika.

18:35 - Rusija će zatražiti sazivanje sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti o istjecanju plina otkrivenom na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, pošto je pozvala Joea Bidena da kaže jesu li Sjedinjene Države odgovorne za tu "sabotažu", objavila je u srijedu ruska diplomacija.

Rusija će zatražiti sazivanje sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti u vezi s istjecanjem plina otkrivenim na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, pošto je pozvala Joea Bidena da kaže jesu li Sjedinjene Države odgovorne za tu "sabotažu", priopćila je u srijedu ruska diplomacija.

"Rusija kani sazvati službenu sjednicu UN-ova Vijeća sigurnosti nakon provokacija u vezi s plinovodima Sjeverni tok 1 i 2", objavila je na Telegramu glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova.

Ruska diplomacija je ranije zatražila "odgovore" od Joea Bidena o uzroku istjecanja plina na cjevovodima Sjevernog toka 1 i 2 u Baltičkome moru.

"Američki predsjednik mora odgovoriti je li SAD izvršio svoju prijetnju", napisala je na Telegramu, smjerajući na Bidenovu izjavu početkom veljače o tome da će Washington "ukinuti" Sjeverni tok 2 ako Moskva vojno intervenira u Ukrajini.

"Ako Rusija okupira (Ukrajinu), neće više biti Sjevernog toka 2", rekao je Joe Biden 7. veljače, dva tjedna prije ruske ofenzive.

Europska unija je najavila "odlučan odgovor" na "svako namjerno poremećenje europske energetske infrastrukture".

Zbog istjecanja plina na plinovodima sve su slabiji izgledi za skori nastavak ruskih isporuka Europi.

16:59 - Ruska republika Sjeverna Osetija koja graniči s Gruzijom i gdje u dugim kolonama stoje automobili s Rusima koji bježe pred vojnom mobilizacijom, priopćila je u srijedu da ograničava ulazak vozila na svoj teritorij.

Kako navodi službena mreža mjesne vlade na Telegramu, čelnik te regije Sergej Menjajlo potpisao je izvršnu uredbu kojom se "ograničava ulazak putničkih vozila na teritorij Sjeverne Osetije", osim rezidentima i turistima.

Po toj uredbi osobe koje putuju u ljetne kampove i u druge turističke objekte u toj republici bit će izuzete. Stanje pripravnosti proglašeno je u nekolikim okruzima, pa i u glavnom gradu Vladikavkazu.

Ova odluka će otežati kretanje između Vladikavkaza i Tbilisija, gruzijskoga glavnog grada 200 km južno, kamo su se sklonili mnogi Rusi od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini.

Nakon Putinova prošlotjednog proglašenja "djelomične" mobilizacije radi ofenzive u Ukrajini, deseci tisuća Rusa otišli su u susjedne zemlje, napose u Gruziju, Kazahstan i Mongoliju.

Egzodus je tolik da su ruske sigurnosne službe u utorak otvorile "pokretni" ured za mobilizaciju na granici s Gruzijom kako bi zaustavile one koji žele pobjeći od vojske.

Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da gotovo 10.000 Rusa svakodnevno prelazi granicu.

16:34 - Europska komisija je u srijedu predložila novi, osmi paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje više zabrana za uvoz i izvoz, proširenje popisa sankcioniranih fizičkih i pravnih osoba, zabranu građanima EU-a da sjede u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća i ograničenje cijene ruske nafte za treće zemlje.

“Prošli tjedan Rusija je pojačala eskalaciju rata u Ukrajini na novu razinu. Lažni referendumi organizirani na teritorijama koje su okupirali, nezakoniti su pokušaj otimanja zemlje i nasilnog mijenjanja međunarodnih granica i mi ne prihvaćamo te lažne referendume”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

“Odlučni smo natjerati Kremlj da plati za ovu daljnju eskalaciju”, dodala je.

Novi paket sankcija uključuje dodavanje još 1300 fizičkih i pravnih osoba na popis sankcioniranih, opsežnu zabranu uvoza, čime će Rusija ostati bez prihoda od 7 milijardi eura, zabranu izvoza više ključnih tehnologija u Rusiju, ograničenje cijena nafte za treće zemlje, rekla je von der Leyen.

Predlaže se da državljani EU-a više ne mogu biti u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća, što, između ostaloga, znači da bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder neće više moći biti u upravnom odboru ruskog naftnog koncerna Rosneft i u nadzornom odboru Gazproma.

Schroeder je od odlaska s dužnosti njemačkog kancelara bio na nekoliko visokih pozicija u ruskim poduzećima.

14:55 - Ukrajina može računati na pomoć buduće talijanske vlade, istaknula je u utorak navečer Giorgia Meloni koja treba biti buduća premijerka zemlje, pošto je njezina stranka Talijanska braća (Fdl) pobijedila na parlamentarnim izborima u nedjelju.

"Znate da možete računati na našu vjernu potporu u interesu slobode ukrajinskog naroda. Budite snažni i zadržite nepokolebljivu vjeru!", napisala je na engleskom na Twitteru Meloni obraćajući se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Bio je to odgovor na poruku ukrajinskog predsjednika u kojoj joj je čestitao na izbornoj pobjedi.

"Cijenimo ustrajnu potporu Italije Ukrajini u borbi s ruskom agresijom. Računamo na konstruktivno partnerstvo s novom talijanskom vladom", napisao je Zelenski u poruci na Twitteru.

14:23 - Njemački kancelar Olaf Scholz založio se pružanje zaštite ruskim vojnim obveznicima koji bježe iz Rusije i traže zaštitu u Njemačkoj, prenose njemački mediji u srijedu.

„Ja sam za to da se ovim ljudima pruži zaštita“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u razgovoru za dnevnik Neue Osnabruecker Zeitung, na pitanje treba li vojnim obveznicima koji se ne odazovu na poziv za mobilizaciju u Rusiji pružiti politički azil.

On je dodao kako bi prije pružanja zaštite trebalo obaviti sigurnosne provjere svakog pojedinačnog podnositelja.

„Naravno da prije pružanja zaštite moramo svakog podnositelja podvrgnuti temeljnoj sigurnosnoj provjeri jer na kraju krajeva moramo znati koga puštamo u zemlju“, rekao je kancelar.

Prije toga se i ministrica unutarnjih poslova Naency Faeser založila za pružanje zaštite ruskim dezerterima, ali je njemačka vlada najavila kako želi „na EU razini“ pronaći rješenje.

Najveća oporbena stranka, Unija CDU/CSU se prije toga usprotivila davanju zaštite osobama koje žele izbjeći mobilizaciju u Rusiji.

„Nije svaki dezerter istodobno i protivnik Putinovog režima. Paušalno pružanje zaštite je potpuno pogrešno“, rekla je potpredsjednica zastupničkog kluba Unije Andrea Lindholz.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio mobilizaciju za oko 300.000 ljudi brojni Rusi traže načine kako da izbjegnu mobilizaciju i slanje u rat u Ukrajini.  

Deseci tisuća već su napustili zemlju odlazeći u Kazahstan, Gruziju i druge zemlje.

14:00 -  Švedska policija otvorila je  istragu o curenju iz plinovoda Sjeverni tok nakon što su vlasti u Stockholmu sugerirale da su "eksplozije" "vjerojatno namjerni čin". Policijsko izvješće o incidentu je podneseno, a slučaj trenutno razmatra švedsko državno odvjetništvo, izvijestio je CNN.

13:36 - Američko veleposlanstvo u Moskvi pozvalo je državljane SAD-a da odmah napuste Rusiju. I bugarska i poljska vlada pozvale su svoje državljane da hitno napuste Rusku Federaciju pošto bi se mogao otežati prelazak granice i zatvoriti granični prijelazi, dok sve više ljudi bježi od prisilne mobilizacije u Rusiji, piše Guardian.

13:30 - Proruske vlasti ukrajinskih oblasti Luhanska i Hersona u srijedu su objavili da će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu službeno podnijeti zahtjev za pripojenje Rusiji, dan nakon referenduma koje je Zapad uvelike osudio.

"Dragi Vladimire Vladimiroviču (...) tražim vas da razmotrite pridruženje Narodne Republike Luhansk Rusiji, kao dijela Ruske Federacije", izjavio je proruski čelnik Leonid Pasečnik. "Svjesni smo povijesnih, kulturnih i duhovnih veza s višenacionalnim narodom Rusije", kazao je Pasečnik, dodavši da je pridruženje Rusiji san tamošnjih stanovnika.

Pasečnik je, kao i čelnik Donecka Demis Pušilin, najavio odlazak u Moskvu kako bi formalizirao pridruženje Rusiji. Slično pismo je Putinu poslao i Vladimir Saldo, čelnik okupacijskih vlasti u Hersonu.

11:54 - Rusko veleposlanstvo u Španjolskoj objavilo je na Twitteru karikaturu koja prikazuje četiri medvjedića – koji vjerojatno predstavljaju okupirane ukrajinske regije Luhansk, Donetsk, Zaporizhzhia i Kherson – kako se "vraćaju kući" velikoj medvjedici Majci Rusiji nakon referenduma kojeg su brojne zapadne zemlje odbacile.
 

11:50 -  Ukrajina je u srijedu rekla da su referendumi u četiri ukrajinske oblasti o pridruženju Rusiji "ništavni i bezvrijedni" te da će Kijev nastaviti u nastojanjima da oslobodi svoja područja pod ruskom okupacijom. Ukrajina je pozvala međunarodne partnere da nametnu još strože sankcije Rusiji a Kijevu dostave još više vojne pomoći.

Ministarstvo vanjskih poslova je također poručilo da Ukrajina nikada neće pristati na ruske ultimatume.

"Prisiljavajući ljude pod prijetnjom oružja da ispune neki listić je još jedan u nizu ruskih zločina tijekom agresije na Ukrajinu", dodaje se u priopćenju.

Opisujući referendume kao prevaru, ministarstvo ističe da oni "nemaju nikakve veze s izražavanjem volje" naroda i stoga nemaju nikakve posljedice za ukrajinski "administrativno teritorijalni sustav i međunarodno priznate granice".

10:57 - Samo dan prije nego što je zabilježeno curenje plina iz Sjevernog toka, norveške vlasti pozvale su na oprez nakon što su zabilježile let neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi, navodi Politico. U srpnju je britanska Kraljevska mornarica priopćila da je pratila ruske podmornice uz norvešku obalu.

Više o tome, pročitajte OVDJE

9:50 -  EU će ojačati zaštitu svoje energetske infrastrukture nakon incidenata koji su uzrokovali curenje plinovoda Sjeverni tok, rekao je u srijedu visoki predstavnik Unije za vanjsku politiku Josep Borrell.

Izvan upotrebe zbog rata u Ukrajini, plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku preko  Baltičkog mora bili su pogođeni dvjema podvodnim eksplozijama, a Europska unija je u srijedu obećala čvrsti odgovor na tu sabotažu.

U blizini danskog otoka Bornholm, između juga Švedske i Poljske, uočena su tri mjesta na kojima plin istječe, a mjehurići su bili vidljivi na površini promjera od 200 metara do jednog kilometra, priopćila je ranije danska vojska.

9:05 - Talijanska nacionalistička političarka Giorgia Meloni koja bi trebala postati nova premijerka obećala je svoju punu potporu Kijevu nakon što je primila čestitke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izbornu pobjedu. 

U tvitu kasno u utorak, Zelenski je rekao da se raduje "plodonosnoj suradnji s novom vladom". Meloni mu je ubrzo odgovorila, rekavši da može "računati na našu lojalnu potporu za slobodu ukrajinskog naroda. Ostajte jaki i sačuvajte svoju vjeru postojanom", napisala je na engleskom na Twitteru.

Meloni je bila jedna od rijetkih talijanskih političkih vođa koja je svesrdno podržala odluku premijera na odlasku Marija Draghija da isporuči oružje Ukrajini, iako je bila u opoziciji njegovoj vladi. Nasuprot tome, Melonina dva politička saveznika, Liga i Forza Italia, koji su bili u Draghijevoj koaliciji, bili su puno suzdržaniji što odražava njihove povijesno bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naglašavajući dubinu tih veza, čelnik stranke Forza Italia Silvio Berlusconi rekao je prošli tjedan da je Putin bio "natjeran" na invaziju Ukrajine.

8:41 -  Kanada će uvesti nove sankcije Moskvi zbog "lažnih" ruskih referenduma u četiri okupirane regije Ukrajine, rekao je u utorak premijer Justin Trudeau.

Trudeau je rekao da Kanada nikada neće priznati rezultate referenduma ili ruski pokušaj nezakonite aneksije ukrajinskih teritorija.

"Namjeravamo uvesti nove sankcije protiv osoba i entiteta koji su sudionici ovog posljednjeg pokušaja potkopavanja načela državnog suvereniteta i koji dijele odgovornost za besmisleno krvoproliće diljem Ukrajine koje se upravo događa", rekao je Trudeau u priopćenju.

8:39 -  Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su mobilizirani rezervisti u Kalinjingradskoj regiji započeli borbenu obuku u bazi ruske Baltičke flote, prenosi Reuters.

“Sve mobilizirane vojne osobe ispunjavaju standarde za gađanje iz pješačkog oružja. Osim toga, rezervisti su pozvani da obnavljaju svoje vještine rukovanja i održavanja naoružanja, vojne i specijalne opreme”, objavilo je ministarstvo na svom Telegram kanalu.

8:35 - Šteta nastala na plinovodima u Baltičkom moru izaziva brojna pitanja o tome što je uzrok toga. Švedski seizmografski institut objavio je u utorak da su dvije podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama" zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja.

Kremlj je ranije naveo da ne odbacuje mogućnost da je šteta nastala sabotažom, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova priopćila je kako izjava bivšeg poljskog šefa diplomacije, koji je zahvalio SAD-u zbog štete na ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, može smatrati "službenom potvrdom o terorističkom napadu".

Više o tome, pročitajte OVDJE.

7:30 -  Protjerani u Latviju nakon ruskog napada na Ukrajinu, ruski slobodni mediji dali su si zadaću da pružaju neovisne informacije milijunima sunarodnjaka izloženima propagandi Kremlja.

„Oni koji kontroliraju informacije, kontroliraju situaciju”, rekao je Tihon Dzjadko, glavni urednik neovisnog ruskog TV kanala Dožd, koji sada ima sjedište u Rigi.

Rekao je da je cilj njegove televizijske postaje da omogući ljudima pristup „realnim informacijama o onome što se događa, a ne propagandi koju šire ruske TV postaje”.

Moskva pokušava blokirati novinske portale koje smatra disidentskima i ograničila je pristup glavnim društvenim medijima.

7:16 - Pregovori o razmjeni ratnih zarobljenika Rusije i Ukrajine, među kojima je bio i hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, trajali su mjesecima, kazao je Hini saudijski veleposlanik u BiH Osama bin Dahil Al-Ahmedi. 

Više o tome, pročitajte OVDJE

6:35 -  Kanada će se usprotiviti ponovnom izboru Rusije u agenciju UN-a za zrakoplovstvo, rekao je u utorak za Reuters Omar Alghabra, kanadski ministar prometa, na marginama skupštine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO).

"Važno je da se Rusija smatra odgovornom za svoje postupke i nećemo podržati nominaciju Rusije za Vijeće", rekao je Alghabra.

Glasovanje za izbor zemalja u Upravno vijeće ICAO-a od 36 članova održat će se u subotu.

Upitan očekuje li da će drugi slijediti njihov primjer, Alghabra je rekao da razgovaraju s drugim zemljama. "Razgovaramo s našim saveznicima i zemljama istomišljenicima o tome što možemo učiniti da kolektivno odgovorimo", rekao je Alghabra.

Rusija je zatvorila svoj zračni prostor za zrakoplovne prijevoznike iz 36 zemalja, uključujući svih 27 članica Europske unije, kao odgovor na sankcije povezane s Ukrajinom usmjerene na njezin zrakoplovni sektor nakon ruske invazije na Ukrajinu.

6:30 -  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je u utorak osudio referendum koji su proruske vlasti provele u četiri ukrajinske pokrajine nazvavši ga farsom te izjavio da će Ukrajina braniti svoje ljude koji žive pod okupacijom.

"Ova farsa na okupiranim područjima ne može se nazvati čak ni imitacijom referenduma", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.

Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača.

Zelenski je rekao kako će Ukrajina braniti svoje ljude koji još uvijek žive pod okupacijom u četiri područja u kojima su održan referendum, u regijama Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona te u dijelovima regije Harkiv koji je još uvijek pod okupacijom.