Ruski veleposlanik u Hrvatskoj

Želimo biti dio hrvatske energetike

Foto: Nikola Čutuk/pixsell
Želimo biti dio hrvatske energetike
22.01.2018.
u 14:38
Ruska će strana potrošiti nekoliko milijuna eura za sanaciju rafinerije “Brod”, a očekujemo i sudjelovanje u energetskim projektima
Pogledaj originalni članak

Početak godine dobra je prigoda za rezimiranje rezultata rada te razmišljanje o budućnosti. U ocjeni odnosa Rusije i Hrvatske, možemo zaključiti da je 2017. za obje zemlje možda bila godina najbogatija događajima u posljednjih nekoliko godina.

Situacija nije obećavala

Iako su odnosi Rusije i Hrvatske prošle godine jačali, valja napomenuti da početak nije bio lagan te da smo u 2017. krenuli sa starim teretom neriješenih problema. Najblaže rečeno, situacija nije obećavala; međudržavni kontakti bilo su epizodnog karaktera, a rusko-hrvatska suradnja već je dulje de facto stagnirala. U gospodarskoj sferi bilježilo se nazadovanje treću godinu zaredom; trgovinski promet s dvije milijarde dolara u 2014. smanjio se na 800 milijuna u 2016., a ni ulaganja nisu rasla. Nekoliko su se godina neuspješno vodili pregovori o nizu projekata, a problemi su se samo množili, uključujući – kako se činilo – nerješiv problem plinifikacije rafinerije nafte u Bosanskom Brodu u ruskom vlasništvu.

Zahvaljujući zajedničkim naporima Rusije i Hrvatske – posebice predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera – uspjeli smo prvi put nakon gotovo deset godina stagnacije obnoviti političke kontakte između naših zemalja. Nakon njihova susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u veljači na marginama konferencije o sigurnosti u Münchenu, u svibnju je, prvi put nakon 11 godina stanke, hrvatski ministar vanjskih poslova posjetio Moskvu. Već u lipnju održan je posjet hrvatskog parlamentarnog izaslanstva na čelu s Mirom Kovačem, a u listopadu je, nakon sedam godina stanke, održano zasjedanje Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Također je u listopadu hrvatska delegacija posjetila Moskvu te je održan susret predsjednika Vladimira Putina i Kolinde Grabar-Kitarović kao prvi službeni susret na najvišoj razini nakon 2002. Kao rezultat tih sastanaka, pripremljeni su i potpisani bilateralni akti kojima je ažuriran i zaključen impresivni pravni okvir naših zemalja, a koji uključuje više od 40 dokumenata. Zahvaljujući tome, kao i rezultatima bankarskih i poslovnih foruma, uspješno je povećan potencijal za širenje gospodarske suradnje. Jedan od konkretnih rezultata bilo je i postizanje konačnih sporazuma o rješenju ekološke situacije u Slavonskom Brodu. Potvrđeno je da će ruska kompanija Zarubežnjeft preuzeti na sebe troškove plinofikacije rafinerije nafte „Brod“ radi smanjenja štetnih emisija tog poduzeća u atmosferu. U tu svrhu ruska će strana u idućih deset godina dobrovoljno potrošiti nekoliko milijuna eura. Važan događaj uključuje i potpisivanje dugoročnog ugovora o opskrbi plinom između tvrtke Gazprom eksport i hrvatskog PPD-a do 31. prosinca 2027., posebice kada se uzme u obzir da je Hrvatska plin kupovala od različitih opskrbljivača temeljem kratkoročnih ugovora. Također je u studenome na natječaju za remont hrvatskih helikoptera MI‑171Š izabrana ruska tvrtka „Vertoljoti Rossii“.

Uz jačanje gospodarskih i političkih odnosa, 2017. bila je i najsvjetlija u modernoj povijesti rusko-hrvatskih kulturnih veza. U Hrvatskoj su održani brojni koncerti, uključujući gostovanja zvijezdi baleta, opere i glazbe iz Sankt-Peterburga te izložbe, a valja spomenuti i koncert Ansambla Aleksandrov u Zagrebu. Potaknuti pozitivnim događanjima u 2017., očekujemo da ćemo i u ovoj godini nastaviti širenje rusko-hrvatske suradnje na svim područjima.

Teren za nastavak političkog dijaloga, kako o bilateralnim pitanjima tako i o različitim međunarodnim pitanjima već je u pripremi, a važno je naglasiti da se naša stajališta, poglavito kad je riječ o održavanju mira, stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi, prije svega u BiH, uglavnom podudaraju.

Spomenik Križaniću u Moskvi

Ove godine planiramo u potpunosti riješiti otvorena pitanja koja su akumulirala prethodnih godina. U skoroj budućnosti očekujemo da ćemo pristupiti usklađivanju teksta sporazuma o otvaranju ruskog centra znanosti i kulture u Zagrebu, a u pripremi su i izmjene sporazuma o razmještanju naših diplomatskih predstavništva. Trenutačno je u zadnjoj fazi pripreme i projekt postavljanja spomenika u Moskvi hrvatskom filozofu i teologu Jurju Križaniću, čiji je život bio usko povezan s Rusijom.

Ne trebamo zanemariti činjenicu da je lani naš trgovinski promet porastao za gotovo 1,5 puta te se nadamo da će se možda već u ovoj godini obujam trgovinskog prometa vratiti na razinu prije gospodarske krize. Očekujemo da ćemo moći dogovoriti i sudjelovanje Rusije u infrastrukturnim projektima – prije svega u energetskom sektoru. U povodu 50. obljetnice prijateljstva između Zagreba i Sankt-Peterburga, ruska strana priprema bogat program koncerata i izložbi, uključujući i izložbu Ermitaža u Klovićevim dvorima te nastup baleta Jakobson iz Sankt-Peterburga u Zagrebu. Hrvatske navijače očekujemo u gostima u Rusiji na Svjetskom nogometnom prvenstvu, a hrvatskoj reprezentaciji od sveg srca želim da se iz Rusije vrati s peharom. Nema sumnje da je 2017. bila jedna od najuspješnijih godina u rusko-hrvatskim odnosima u posljednje vrijeme te da su prednosti za Hrvatsku, posebice u gospodarskoj sferi, očite. No, nimalo ne sumnjam u to da će 2018. za naše zemlje biti još uspješnija. Znamo da je početak uvijek najteži, a njega smo u 2017. uspješno savladali.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

AI
Ante Istina
16:04 22.01.2018.

Nevjeruj rusima ništa pa gdje oni dođu tu se širi siromaštvo i sve propada zbog njihovog proklestva pa kad se sjetimo šta su učinili od Venecule pa otkako je se Venecuela okrenila usranoj Rusiji i otkako je počala firme prodavati Rusima doživjela je katastrofalan ekonomski pad pa sada Venecuela koja je jedna od najbogatijih zemalja naftom doslovno umire od gladi.Što dalje rusi od Hrvatske to je Hrvatskoj bolje.

I1
ing-12345
16:24 22.01.2018.

A mi Hrvati ne želimo da vi Rusi budete dio hrvatske energetike.