Dragan Crnogorac

Želimo škole na srpskom jeziku i pismu u Boboti, Trpinji, Borovu

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Želimo škole na srpskom jeziku i pismu u Boboti, Trpinji, Borovu
21.01.2016.
u 17:00
Nakon posjeta predsjednice nadamo se pozivu na razgovor
Pogledaj originalni članak

Potpredsjednik SDSS-a i predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Dragan Crnogorac bio je na čelu izaslanstva koje je prije nekoliko dana razgovaralo u Vukovaru s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. U nizu susreta smatra se kako je upravo taj sastanak bio jedan od važnijih na kojem se razgovaralo i o uvođenju dvojezičnosti u Vukovar.

O čemu ste razgovarali s predsjednicom?

Otvorili smo 5-6 tema. Pitanje dvojezičnosti u Vukovaru javnosti je najzanimljivije, ali otvorili smo i teme nestalih, ratnih zločina, civilnih žrtava rata, registracije škola, proporcionalne zastupljenosti pripadnika srpske nacionalne manjine u državnim izvršnim tijelima, ekonomskoj zaostalosti ovog dijela Hrvatske, s naglaskom na općine sa srpskom većinom gdje nema ulaganja...

Koji su vaši prijedlozi kada je riječ o uvođenju dvojezičnosti? 

Naš je stav da se ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina mora poštovati. Sve ostalo može biti stvar razgovora i pregovora. Spremni smo razgovarati o lokacijama u gradu koje bi bile izuzete od dvojezičnosti, dinamici njenoga uvođenju, izgledu ploča... 

Kakav je stav predsjednice oko dvojezičnosti u Vukovaru?

Predsjednica je razgovor započela istaknuvši da joj je Vukovar iznimno važan, a da tu imamo problem dvojezičnosti. Imam osjećaj da je željela steći naše povjerenje, jer poznate su neke njezine izjave tijekom predsjedničke kampanje. Kada je razgovor započinjao sjedili smo jedni nasuprot drugima, da bi ona rekla što smo toliko daleko i sjela pokraj nas. Tako smo vodili razgovor. 

Jeste li spremni na razgovore?

Jesmo. Razgovor s bilo kim nikad nam nije bio problem. Problem je što nas nikad nitko na razgovor o tome nije zvao. Nije bilo poziva ni od države, ministarstva, županije pa ni grada. Gradonačelnik Vukovara Ivana Penava je nakon odluke Ustavnog suda RH osnovao neko gradsko povjerenstvo u kojem mi nismo zastupljeni. Valjda će se sada to promijeniti. Spremni smo na razgovor i s predstavnicima braniteljskih udruga. 

Koliko predsjednica može u tome pomoći?

Može dosta. Dobila je veliko povjerenje građana i najpopularniji je političar u državi. Ima i značajno iskustvo iz NATO-a i ugled u stranci, ali i u braniteljskoj populaciji. Na izborima u Vukovaru dobila je značajan broj glasova. Uostalom, to je i ustavna odluka, a ona je prva u nizu koja treba i mora poštovati Ustav. Da u Hrvatskoj pušu neki novi vjetrovi pokazao je i njezin govor na primanju u Vukovaru gdje je poslala niz lijepih i pomirljivih poruka. U svakom slučaju, taj predsjedničin posjet bio je vrlo dobar. Zahvalni smo što nas je primila i saslušala. 

Kako gledate na prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa o ponovnom uvođenju ćirilice u škole?

Vrlo zanimljiv prijedlog, ali treba još vidjeti što on sve znači i modele provedbe. Mi redovito imamo dobre zakone, ali je upitna njihova provedba.

Vrati li se ćirilica u škole, kao obvezna ili kao izborni sadržaj, bi li to bio korak prema ukidanju odvojenih škola?

Odvojene škole i ne postoje. Postoji samo oblik nastave u kojem učenici Srbi uče na srpskom jeziku i pismu. Mi ustrajavamo na osiguravanju pravnoga statusa da se škole u mjestima gdje su Srbi velika većina, Borovu, Trpinji, Boboti... registriraju kao škole u kojima se nastava provodi na srpskom jeziku i pismu. To nije ništa novo jer sve to u Hrvatskoj već ostvaruju Talijani, Mađari...  •

>> Evo kako političari i predsjednik Stožera komentiraju prijedlog rektora Borasa o ćirilici

'PREDSTAVILI SU NAS KAO EKSTREMISTE'

Srbija hrvatske studente prozvala špijunima, a danas ih na granici 'počastila' i uputila poruku

- Pod krinkom pitanja 'kako nam je u Beogradu' htjeli su nas uvući u temu prosvjeda kada je i nastala video izjava koju su njihovi mediji koristili. Predstavili su se kao 'turističko-nacionalna televizija, da se emitiraju na RTS-u a zapravo su bili Informer. Pratili su nas svugdje, bilo je to vrlo neugodno, kao i njihovo praćenje. Pogotovo ispred ulaza njihovog Elektrotehničkog fakulteta gdje se puno slika, no to je i jedini ulaz u njihov KST. Općenito je osjećaj u Beogradu bio jeziv i neugodan, pričaju nam hrvatski studenti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.