'Želimo ukinuti županije pa onda ni automobili neće biti problem'

– Ispada da mi nemamo težih problema od automobila županice. A imamo, jer mi želimo ukinuti sve županije pa onda ni automobili neće biti problem – rekao je Vladimir Ferdelji, nezavisni član Gradske skupštine i bivši HSLS-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, prilikom današnjeg predstavljanja HSLS-ovog plana teritorijalnog preustroja države.

Ukratko, HSLS predlaže ukidanje svih županija i formiranje šest regija: Slavonija, Sjeverna Hrvatska, Centralna Hrvatska, Primorje s Istrom, Dalmacija i Grad Zagreb.

– Sadašnji ustroj s 21 županijom, 124 gradova i 426 općina za našu je zemlju preglomazan, preskup i neučinkovit jer se mnoge nadležnosti preklapaju između županija, gradova i općina. Takav glomazan sustav reforme čini neprovedivima. Čini se da takav ustroj postoji samo zato da se u skupštinama i vijećima može zbrinuti ogroman broj članova političkih stranaka – rekao je Ferdelji.

Svaka regija imala bi sveučilište, kliničku bolnicu, regionalni sud, narodno kazalište, regionalnu upravu i eventualno prirodno pripadajuće ministarstvo. Druga temeljna jedinica novog teritorijalnog ustroja trebala bi biti općina. Osnovni princip postojanja općina bio bi samofinanciranje a općine bi bile zadužene za upravljanje svojim srednjim i osnovnim školama, općinskim sudovima, domom zdravlja, gospodarskom zonom... a općine bi bile znatno veće od današnjih čime bi se njihov broj znatno smanjio - oko pet puta. Imale bi oko 35 tisuća stanovnika što znači da bi većina današnjih malih gradova i okolnih općina postale jedna općina.

Grad Zagreb imao bi status regije a ostali veliki gradovi poput Rijeke ili Splita nastali bi stapanjem više općina u zajednicu općina ili u grad koji bi imao status veći od općine a manji od regije.

Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir iznio je podatke koji idu u prilog ideji ukidanja svih županija i velike većine gradova i općina.

– U 2011. godini sve lokalne jedinice zajedno imale su rashode poslovanja od 17,7 milijardi kuna. Od toga je čak 4,7 milijardi otišlo na plaće i rashode za zaposlene a još 7,2 milijarde kuna na materijalne rashode. Tako je samo na “hladni pogon” otišlo skoro dvije trećine raspoloživog novca – rekao je Budimir i zaključio da je iz tih brojki jasno zašto se vrlo malo novca ulaže u razvojne projekte.

>> Gospodarstvo ne može podnijeti državu koja troši 131 milijardu kn