Željka Lovrinčevića ili Ljubu Jurčića u Vladu?

Branko Grčić zadržao se na mjestu potpredsjednika, ali Milanovićeva potraga za prvim čovjekom Vlade za gospodarstvo otvorila je pitanje što bi se time moglo postići. Na mjesta prvog čovjeka Vlade za gospodarstvo dosad su češće dolazili menadžeri ili ekonomisti od stranačkih ljudi, a posljednjih dvadesetak godina glavne su tonove iz te pozicije davali Franjo Gregurić, Mladen Vedriš, Borislav Škegro, Slavko Linić, Damir Polančec, Domagoj Milošević i za ove vlade uz Branka Grčića još i Radimir Čačić.

Čačić se za svog mandata zaklinjao u javne investicije, kojih nema ni nakon dvije i pol godine, dok Grčić balansira između zahtjeva da se režu rashodi i sačuvaju socijalna davanja. Potraga za trećom osobom koja bi branila boje Kukuriku koalicije pokazala je barem dvije razine problema. Prvi je stranački i bio bi problem SDP-a da ne upravlja Vladom, a to je da ta stranka nema ljude koje bi postavila na tu poziciju. Još je ozbiljnije pitanje: je li problem u osobi ili u konceptu gospodarske politike koja se vodi dulje od desetljeća?

SDP je još u potrazi za potpredsjednikom Vlade

– SDP je, koliko sam shvatio, još u potrazi za potpredsjednikom Vlade, a radi se o tome da trebaju naći model koji će napraviti neke ključne stvari u kojima Milanovićeva vlada nije uspjela. Prva ključna stvar odnosi se na potrebu da se jasno istakne razlika između standardnih makroekonomskih preporuka i strukturnih reformi. Kod nas više jednostavno ne mogu djelovati reforme koje su zasnovane isključivo na standardnim makroekonomskim preporukama. Riječ je o onome što se u stručnoj literaturi shvaća kao potreba zaokreta u načinu javnog upravljanja – kaže Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Potpredsjednik za gospodarstvo treba povezati sustav javnog upravljanja sa setom preporučenih sektorskih politika, a to, dodaje Petak, znači da treba povećati konkurentnost i postići vezu tržišta rada s obrazovanjem, ustrojiti djelotvornu javnu upravu i dobar teritorijalni ustroj, privući strane investicije te povećati ulaganja srednjih i malih poduzeća.

Profesor nije menadžer

– Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo mogao bi se tražiti među ljudima kao što su Katarina Ott, Željko Lovrinčević, Velimir Šonje, Maruška Vizek, Ljubo Jurčić ili Borislav Škegro. Ako ne bi bili potpredsjednici, svakako bi trebali biti konzultanti. Ima naravno još ljudi koji to mogu, ali sam SDP nema takvu osobu. Branko Grčić razumije te stvari, ali nije uvjerio ni javnost ni struku da je on taj koji može oblikovati javne politike. To što je dobar profesor ne znači da može dobro menadžirati makroekonomske aspekte Vladine politike – kaže Petak. Njegova je ocjena da se već dugo naša politika svodi na to da će se “nešto valjda dogoditi”, ali ušli smo u EU, ništa se nije dogodilo, druge su zemlje izašle iz recesije, to se nije odrazilo na nas.

– Ne radi se o tome da se netko dovede u Vladu jer se premijeru sviđa, nego o konceptu. Nema okvira, nema generalne priče kakvu je, na primjer, u programu gospodarskog oporavka imala Jadranka Kosor, ali ga nije implementirala. Ova bi vlada puno postigla da je barem išla prema primjeni tog programa – dodaje Petak.

Ribić bi doveo Jurčića

Sindikalac Vilim Ribić doveo bi u Vladu Ljubu Jurčića jer se, kaže, njegov koncept pokazuje dominantnim na globalnoj razini. – Na razini cijele EU došlo je do pada investicija 25 posto jer ni tamo nema potražnje. I ova i bivša vlada govorile su da nam trebaju strane investicije, ali nitko nikoga neće dovesti da investira ako se taj proizvod ne bude mogao prodati. Ta priča nema učinka.

Ukidanje prepreka, bolja uprava i agitacija imali bi smisla kad bi investicija bilo, ali njih nema. Hvala bogu da Vujčić nije prihvatio da dođe u Vladu jer ni on ne razumije što se događa, imamo stabilan makroekonomski okvir, a nemamo rasta. Dok god ne bude potražnje, rasta biti neće – uvjeren je Ribić koji daje za pravo Jurčiću kad kaže da rast treba poticati svim mjerama jer će štednja voditi do još većeg deficita.

– Letonija je smanjila svoj dug, ali je uništila generacije svojih građana i 8 posto stanovništva joj je pobjeglo. Jurčićeva gledišta odgovaraju sadašnjem vremenu. Ako šest godina krize nije dovoljno da nam kaže da nešto s postojećim konceptom nije u redu, onda ne znam što se još treba dogoditi. To je u redu za one koji rade, bogati su i imaju dobre plaće, ali za sve druge je katastrofa – uvjeren je Ribić.

Rezanje i potrošnja

Zdravko Petak smatra da je od dosadašnjih vicepremijera najjasniji pečat ostavio Borislav Škegro sa svojim sidrima kakva bi nam trebala i 2014. godine, dok za Linića kaže da je znao ubrati poreze tamo gdje to drugi nisu znali. Škegru izdvaja i Ribić.

– Škegro je jedini imao učinak i bio uspješan u provođenju ideja svog vremena o kojima ne mislim dobro, ali bio je uspješan. Druga je stvar što je Škegro bio učinkovit eksponent politike koja je dovela do krize. Kriza je promijenila mnoge vrijednosti, on sigurno više ne bi trebao biti osoba kojoj bi sad povjerio mjesto potpredsjednika Vlade, nego, na primjer, to treba biti Ljubo Jurčić – ističe Ribić. Opet su u igri dva koncepta, jedan Lovrinčevićev koji fokus stavlja na rezanje i Jurčićev na potrošnju.

>>'Milanović i njegova vlada na putu su prema dolje i nitko ih ne može spasiti'

>>Ma kakva rekonstrukcija, nama su potrebni prijevremeni izbori i nova vlada